zenicaonline@gmail.com

Što se to zapravo događa u Rumuniji?

Što se to zapravo događa u Rumuniji?

FOTOGRAFIJE i snimke nepregledne gomile ljudi svih uzrasta s nacionalnim zastavama i transparentima pred zgradom rumunjske vlade, interventni policajci koji suzavcem rastjeruju gomilu te bolnička nosila s ozlijeđenim prosvjednicima jedna su od glavnih vijesti diljem svijeta ovog vikenda.

Okupljanje “kod žirafe”, spomenika koji se nalazi nasuprot zgrade Vlade ispred prirodoslovnog muzeja na Trgu pobjede u Bukureštu pretvorilo se u masovni izraz nezadovoljstva koji se prelio ulicama Rumunjske ovog petka i subote.

Uz glavni grad, antivladini prosvjedi odvijaju se diljem zemlje u gradovima Cluju, Sibiu, Timisoari i Iasi gdje se u petak okupilo tisuće ljudi. Najmasovniji su, dakako, bili u Bukureštu gdje je, prema novinskim izvještajima, u dva dana gotovo 100 tisuća ljudi došlo izraziti svoje nezadovoljstvo potezima lijeve vlade čiju ostavku traže. Prvog dana više od 450 ljudi je ozlijeđeno, među njima i tridesetak policajaca, a tridesetak osoba je privedeno.

Ovi prosvjedi nastavak su rumunjske borbe na ulicama koja je započela još od formiranja lijeve vlade krajem 2016. godine koja je prvo pokušala ublažiti kazneni zakon, no nakon niza prosvjeda se odlučila za pravosudnu reformu. Krajem prošle godine vlada je ponovo predložila promjene zakona koje bi omogućile oprost nekih kaznenih djela te donošenje amandmana kaznenog zakona koji se tiču zlouporabe moći, što bi omogućilo brojnim političarima da izbjegnu kazneni progon zbog korupcije, smatraju kritičari. To je dovelo do novog vala prosvjeda, koji su tijekom ljeta, pogotovo dok je trajalo Svjetsko nogometno prvenstvo, dijelom posustali, no sad su se opet razmahali kulminirajući ovaj vikend kada su u zemlju stigli i brojni građani, predstavnici dijaspore.

Prosvjednici žele zakone koji će štititi građane, a ne političare

„Želimo demokraciju i zakone koji će štititi građane, a ne političare“, rekla je za The New York Times tridesettrogodišnja Moise Maracine koja je doletjela na prosvjed iz Velike Britanije gdje živi i radi. Ona je jedna od brojnih građana i građanki koji su prekinuli svoje godišnje odmore te doputovali u domovinu iz koje su otišli najvećim dijelom u potrazi za poslom.

4 milijuna Rumunja radi u inozemstvu

Prema službenim podacima, oko 4 milijuna Rumunja, od ukupno 20 koliko ih ima, radi u inozemstvu, polovica u Italiji i Španjolskoj. Službeni rumunjski zavod za statistiku objavio je kako oni u domovinu šalju preko tri milijarde eura godišnje, a u proteklih deset godina je to bilo skoro 40 milijardi eura, piše Deutsche Welle. Samo tijekom 2017. godine iseljeni Rumunji su obiteljima u domovini poslali 4,3 milijarde eura, ili blizu 2,5 posto BDP-a zemlje, jedne od najsiromašnijih u Europi, gdje prosječna plaća iznosi 520 eura.

Političari dijasporu nazivaju “prosjacima, lopovima i kurvama”

Upravo stoga, uvjereni su kako imaju pravo javno izraziti nezadovoljstvo stanjem u državi, dok ih političari vladajuće stranke PSD etiketiraju kao „prosjake, lopove i kurve”, odnosno „lumpendijasporu” koju plaća Židov Soroš i američki interesi koji žele oslabiti Rumunjsku, ili ih pak Bruxelles tjera da to čine, piše Deutche Welle.

“Hoćemo vidjeti moderne ceste i škole, a ponajviše želimo da ne moramo plaćati mito i lijevima i desnima“, izjavila je za AFP Ileana Anghel, koja je s mužem doputovala iz Španjolske.

Stogodišnji filozof koji prosvjeduje već 550 dana

 

No ne prosvjeduje samo dijaspora koja tvrdi kako je upravo zbog ovakvih politika morala otići iz zemlje, već i građani koji su ostali u Rumunjskoj. Jedno od najistaknutijih lica je filozof Mihai Sora, koji ima 102 godine i već 550 dana redovito prosvjeduje pred palačom vlade. Na društvenim mrežama, piše Deutsche Welle, Sora je najavio kako su mu liječnici nakon operacije savjetovali da „prekine trening boksa i karatea” i da se „više ne uzbuđuje toliko”, no on je ustrajan: „To me neće spriječiti da se opet vidim sa svima vama 10. kolovoza kod žirafe. Tamo se onda svi možemo sasvim mirno uzbuditi.”

Reforma koja prijeti neovisnosti sudaca

Ovi prosvjedi samo su nastavak borbe građana protiv mjera rumunjske vlade, koju od kraja 2016. godine ponovo vodi lijeva stranka PSD. Njihova reforma pravosuđa, prema kritičarima, prijeti neovisnosti sudaca, a političkim dužnosnicima omogućuje da izbjegnu progone. Pola milijuna ljudi u veljači 2017. godine u „najvećim prosvjedima nakon pada komunizma“, kako su okarakterizirani u medijima, izašlo je na ulice kako bi se usprotivili toj dekriminalizaciji korupcije.

Tužiteljica koja je simbol borbe protiv korupcije otpuštena

No to nije omelo vladu. Tako je prošlog mjeseca otpuštena tužiteljica Laura Codruta Kovesi, koju mnogi vide kao simbol borbe protiv korupcije. Na čelu antikorupcijskog ureda Corduta Kovesi smijenila je brojne lokalne i nacionalne lidere te stekla neprijatelje, predstavnike političke klase, piše The Guardian. Tisuće ljudi također je izašlo kako bi joj iskazalo svoju potporu.

Pravne promjene se donose zbog čelnika ljevice

Sporne reforme kritizirale su Europska komisija i SAD. A dvanaest zapadnih zemalja u lipnju ove godine uputilo je Rumunjskoj otvoreno pismo nakon što je parlamentarno povjerenstvo počelo analizirati amandmane kaznenog zakona koji bi čelniku ljevice Liviuu Dragnei omogućili da izbjegne zatvor u žalbenom postupku, jer ga je prvostupanjski sud osudio na tri i pol godine zatvora za fiktivno zapošljavanje.

Tri premijera u godinu dana

Upravo zbog tih osuda Dragnei nije mogao postati premijer, već je umjesto njega imenovan Sorin Grindeanu. Tijekom njegovog mandata predložene su uredbe koje su uključivale oprost za neke prekršaje i ublažavanje kaznenih zakona, koji su zbog kritike u javnosti i dijelu pravosuđa donesene u tajnosti te dovele do spomenutih masovnih prosvjeda.

Naslijedio ga je Mihaia Tudosea koji se nije dugo zadržao na toj poziciji jer, kako se smatra, kao ni Grindeanu nije više bio pod utjecajem Dragneija. Nova premijerka Viorica Dăncilă tako je treća osoba na čelu vlade u godinu dana. No ni ona ne ulijeva povjerenje rumunjskim biračima. Dio njenog kabineta također je opterećen korupcijskim aferama. Njen zamjenik Paul Stanescu je pod istragom zbog sumnji u zloupotrebu položaja, a druga članica vlade, Rovana Plumb, također je bila pod istragom.

Prosvjedi se nastavljaju

Unatoč policijskoj brutalnosti, koju je osudio i sam predsjednik države Klaus Iohannis, prosvjedi se nastavljaju, a ako je suditi prema jučerašnjem okupljanju, ovo će biti nemiran kolovoz u Rumunjskoj.

„Došla sam nakon što sam na televiziji vidjela što se dogodilo u petak – brutalnost policije protiv mirnih prosvjednika“, rekla je za The Guardian šezdesetčetverogodišnja Floarea Toader ogrnuta nacionalnom zastavom žute, plave i crvene boje.

„Moja djeca rade u Španjolskoj i voljela bi se vratiti. No to trenutno nije moguće jer su političari zainteresirani samo za sebe i ne rade ništa za druge“, dodala je.

About the Author

Related Posts

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: