zenicaonline@gmail.com

Vesna Ležaja: „Imamo razvijen program psihološke podrške porodicama pripadnika MO/OS BiH koji učestvuju u mirovnim misijama

 

Predstavnici Centra za sigurnosne studije (CSS) su u okviru projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta kroz širenje iskustava učesnika u mirovnim misijama“, koji finansijski podržava Kanadski fond za lokalne inicijative, razgovarali s gospođom Vesnom Ležaja, psihologinjom u Komandi za upravljanje personalom Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. U svojoj profesionalnoj karijeri, gospođa Ležaja učestvovala je u psihološkoj pripremi više od 800 pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su bili upućeni u mirovne misije širom svijeta i članova njihovih porodica.

 

Od koje godine je uveden institut podrške psihologa učesnicima mirovnih misija i kako se podrška manifestuje u praksi?

 

Psihološka služba uvedena je 2015. godine i trenutno u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) radi šest psihologa sa pripadnicima koji odlaze u misiju. Proces rada sa svakim pripadnikom koji odlazi u misiju traje intenzivno godinu i po dana. To podrazumijeva šest mjeseci pripreme, šest mjeseci boravka i šest mjeseci poslije povratka iz misije. Aktivnosti koje se provode sa učesnicima prije njihovog odlaska u misiju su edukacije, koje se prvenstveno baziraju na kontroli i upravljanju stresom, pripremu porodice i niz drugih aktivnosti kojima želimo postići potrebnu psihičku borbenu spremnost za misiju. Tokom pripremne faze, svim kandidatima se posvećuje značajna pažnja i psiholog je uglavnom dostupan svakome za individualno savjetovanje kad god je to nekom potrebno. Isto tako, psiholog je dostupan i za članove porodice.

 

Psiholog koji je radio u fazi pripreme jedinice za odlazak u mirovnu misiju, odlazi i u posjetu toj jedinici, što je vrlo dobro prihvaćeno od samih učesnika. Važno je da pripadnici koji borave u misiji poznaju psihologa koji je radio s njima, jer se na taj način ostvaruje drugačija komunikacija i zapravo prihvataju psihologa kao dio tima. Psiholog je sve vrijeme dostupan komandiru jedinice koja boravi u mirovnoj misiji, za bilo kakav oblik savjetovanja. Međutim, moram napomenuti da su okolnosti vezane za psihološku podršku oficira koji odlaze u mirovne misije Ujedinjenih naroda (UN) djelimično drugačije. Oni u ovim misijama borave godinu dana i nisu raspoređeni u isto mjesto rada, pa psiholog ne odlazi u posjetu iz organizacionih razloga. Primjeri takvih misija su Kongo i Mali, gdje još uvijek niko od psihologa OS BiH nije išao u posjetu. Što se tiče prilagođavanja na period nakon okončanja misije, isti psiholog sa ovim učesnicima radi debrifing i dekompresing, što je poseban proces koji je uveden radi reintegracije, rehabilitacije, prevencije mentalnih poremećaja i postepenog povratka učesnika mirovnih misija u civilni život.

 

Koje su poželjne karakterne osobine kandidata za učešće u mirovnim misijama i kako izgleda njihovo testiranje? Nakon odabira kandidata, šta podrazumijevaju psihološke pripreme za mirovne misije?

 

Poželjne osobine kandidata za učešće u mirovnim misijama su dobra psihološka i fizička pripremljenost. Uz to kandidati, prije svega, trebaju imati potrebna vojna znanja, poznavati strani jezik i biti upućeni u procedure rada u misiji u koju odlaze. Što se tiče testiranja kandidata za učešće u mirovnim misijama, ono se vrši kroz različite faze gdje se procjenjuju njihova emotivna stabilnost, osobine ličnosti, trenutno prisustvo anksioznosti i stresa i tome slično.

Psihološke pripreme sa kandidatima za mirovne misije podrazumijevaju socijalno i emocionalno dobro funkcionisanje u jedinici i porodici. Pokušavamo da njihove postojeće kapacitete podignemo na što veći nivo i oni koji dosegnu najveći nivo, biraju se za odlazak u misiju. Uglavnom ih pripremamo kroz različite edukativne radionice i vježbe koje provodimo sa njima, kao što su tehnike relaksacije, defusing i psihološki debrifing. Radi se o vježbama koje doprinose smanjenju napetosti neposredno nakon kritičnog događaja i učimo ih kako da prepoznaju prisustvo stresa kod sebe i kako da se nose sa istim. Kandidatima su na raspolaganju i različite brošure i vodiči gdje se mogu informisati na koji način da prepoznaju simptome i reakcije te kako da sve što im se događa „drže“ pod kontrolom.

 

Koji su najčešći izazovi sa kojima se suočavaju osobe tokom boravka u mirovnoj misiji i koje osobe Vam se najčešće javljaju za pomoć nakon povratka iz misije?

 

Najčešći izazov za pripadnike koji odlaze u mirovne misije je odvajanje od porodice i prilagođavanje na nove životne uslove u misiji. Kandidati po dolasku u misiju se, prije svega, trebaju fiziološki priviknuti na vremensku razliku, na različitu klimu i na potpuno drugačiji način funkcionisanja u vojnim bazama. Koliko god mislimo da je vojnik dobro pripremljen, on ima osjećaj ugroženosti jer dolazi u zonu koja je bila pogođena ratom gdje uvijek postoji mogućnost ugroženosti života. Odsustvo privatnosti, također je jedan od izazova jer oni uglavnom funkcionišu u kolektivu i rijetkost je da imaju priliku da budu sami. Isto tako, odvojenost od porodice je posebno veliki izazov jer prodica za vrijeme boravka pripadnika u misiji funkcioniše sama i ponekad se javlja problem nesnalaženja članova porodice. Za pomoć psihologa nakon povratka iz misije javlja se određeni broj ljudi. Otprilike, od pet do sedam posto muškaraca i žena po povratku kući, suočavaju se sa problemom reintegracije u civilnu i radnu sredinu i u principu traže određene savjete za svoj problem.

 

Da li postoje primjeri da su takvi izazovi uzrokovali određene psihološke probleme, i ako da, koje?

 

Postoji nekoliko primjera da su izazovi sa kojima su se pripadnici susretali u misiji izazvali određene psihološke probleme. To su problemi u funkcionisanju porodice; problemi sa većom dozom anksioznosti i napetosti, zbog kojih ne uspijevaju da se na lagan i jednostavan način vrate funkcionisanju kod kuće; kao i poremećaji koji dolaze udruženo sa anksioznošću ili depresijom i koji rezultiraju nekim ovisnostima, kao što su konzumiranje alkohola. Uglavnom, slučajeva post traumatskog stresnog poremećaja nije bilo među pripadnicima OS BIH koji su bili učesnici mirovnih misija.

 

Da li povratak iz mirovne misije otežava integraciju osobe u svoje primarno okruženje?

 

Generalno, prilikom povratka iz misije vojnici nemaju neki posebno velik problem. Jedva čekaju da završe misiju i da se vrate svojim porodicama. Međutim, ono što je karakteristično kod pripadnika drugih vojski, ali i kod nas, je da u početku svi negiraju probleme koje možda imaju i da se tek nakon mjesec dana ili nakon pola godine, kada postanu svjesni problema, javljaju za pomoć. Nekad postoji problem da se porodica teško prilagodi na njihovo ponovno prisustvo, a i pripadnicima, isto tako, treba vremena da se vrate u rutine porodičnog života za razliku od rutina koje su uspostavili u misiji. Dogodi se da partner koji je ostao kući sa djecom ne rješava u toku misije problem kojeg ima sa djecom ili sam sa sobom, pa tako član koji je učestvovao u misiji to pripisuje sebi, kao svoju grešku ili krivicu jer je otišao u misiju. Ponekad djeca pokazuju regresiju u ponašanju, postižu slabiji školski uspjeh, budu neposlušna i slično, a sve to pripadniku koji je bio u misiji otežava reintegraciju u porodicu.

 

Da li i na koji način boravak u mirovnim misijama pozitivno utiče na te osobe?

 

Boravak u mirovnim misijama svakako pozitivno utiče na većinu pripadnika. Prvo, odlaskom u misiju oni ispune svoju želju, jer vojnik pored toga da bude vojnik ima želju i da ode u misiju. Mnogi od njih se vrate bolji, spremniji i, između ostalog, bogatiji za jedno novo životno iskustvo. Pozitivni efekt misije je i veće vrednovanje života i načina na koji mi živimo na ovim prostorima, uspostavljanje prijateljskih veza između pripadnika naše jedinice, ali i sa pripadnicima drugih država koji su u misiji. Osobe koje se vrate iz mirovne misije su i fizički spremnije, jer tokom boravka u misiji imaju priliku da koriste svoje slobodno vrijeme za fizičke pripreme, tako da često budu u dobroj fizičkoj kondiciji po povratku kući.

 

 

Da li je razvijen mehanizam podrške za porodice osoba koje se nalaze u mirovnim misijama i koliko često se koristi?

 

Imamo razvijen program psihološke podrške porodicama pripadnika MO/OS BiH koji učestvuju u mirovnim misijama. Već u toku pripremne faze jedinice ili pripadnika koji odlazi u misiju, psiholozi su dostupni kako za pripadnika, tako i za njegovu porodicu. Prije nego što jedinica ode, organizujemo porodični dan, kada članovi porodica svih pripadnika koji odlaze u misiju, borave jedan dan s nama. Sa djecom organizujemo različite radionice, pripremamo simbolične poklone, kao što je bojanka, koja je namjenski urađena kao vodič i dnevnik za djecu predškolskog uzrasta, gdje je kroz crteže prikazano kuda to njihov otac ili majka odlaze i šta rade u misiji, ali i šta oni rade kod kuće. Članovima porodice omogućena je podrška psihologa na lokaciji, putem telefona ili odlaskom  njihovoj kući ako je potrebno.

Pored toga, imamo razvijenu mrežu saradnje i sa Centrima za mentalno zdravlje na čitavoj teritoriji BiH, što nam dosta olakšava da, po potrebi, povežemo člana porodice sa najbližim Centrom za mentalno zdravlje. Potreba članova porodice za podrškom psihologa obično je izražena u početku misije dok se ne prilagode, ali i u toku misije. Razlozi su različiti, ponekad potraže savjet, ponekad im je potrebna podrška i motivacija, ponekad imaju potrebu da se ispričaju s nekim, ali i da im se zaista pruži psihološka pomoć, što nije često.

 

Koje su Vaše preporuke za osobe da se sto lakše nose sa izazovima tokom boravka u mirovnoj misiji.

 

Osnovna preporuka je da budu fizički i psihički dobro pripremljeni za odlazak u misiju i da posjeduju potrebna znanja i vještine, ali i da se porodice pripreme za period odsustva člana porodice koji se nalazi u misiji. Međutim, život je nepredvidiv, pa ako naiđu na problem za kojeg ne nalaze rješenje, i pripadnici i članovi njihovih porodica trebaju potražiti stručnu pomoć. Psiholozi MO/OS BiH su im na raspolaganju. 

 

 

Mišljenja sadržana u ovoj publikaciji ne odražavaju obavezno i mišljenja Vlade Kanade

 

About the Author

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: