zenicaonline@gmail.com

Interview20 &BHT1-Fahrudin Solak

U otvorenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku emisije direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak govorio je o tome što je najaktuelnije ovog ljeta kada je riječ o radu Federalne uprave civilne zaštitu:
“Možda šumski požari i sve ono što nose požari otvorenog prostora prije svega, a svakako su tu i neke druge opasnosti s kojima se naši sugrađani susreću, a mi smo tu da im pomognemo i budemo na usluzi, ali možda šumski požari su definitivno najopasniji tokom ljeta, jer izuzetno je toplo i vruće, još ako tome dodamo neodgovorne pojedince koji namjerno zapale neke površine zbog nekih svojih ličnih koristi, imamo veliki problem i nerijetko ti požari uđu u minska polja, ne možemo gasiti, u većini slučajeva se i dešavaju na nekim nepristupačnim dijelovima, vrhovima planina, gdje ne možemo doći ni odakle, osim jedino iz zraka i tada svakako veliku pomoć nam pružaju kolege iz oružanih snaga sa svojim helikopterskim jedinicima i svakako naporno radimo, jer piloti nisu vatrogasci i nekada se susreću sa nekim problemima, koje prvi put u životu vide. Mi smo uspjeli implementirati jedan bitan projekat komunikacije sa zemlje sa letjelicama, jer na zemlji imamo rukovodioca gašenja požara, koji je je ekspert u toj oblasti i onda navode helikoptere i pilote kako da gase i šta da rade, a do sada to nije bio slučaj.“

Na pitanje što misli koje su procjene u tome koliki je omjer namjernih, a koliki slučajnih požara:
„Ja mogu sa sigurnošću da kažem da su možda jedan ili dva slučajna od stotinu. U većini slučajeva je čovjek taj koji je to nešto uradio da bi se požari aktivirali. Da li je zaboravio da ugasi vatru na nekom mjestu, jer je u Bosni značajna ta tradicija roštilja, izlaska u prirodu i ljudi ostave vatru, ne ugase. Nalože vatru tamo gdje ne bi trebali da je nalože, to je na rubu šume, u samoj šumi, gdje je suha zemlja, suho drveće i imamo veliki problem. Grom može izazvati požar, visoka temperatura, ali opet tu ima neko staklo, ogledalo koje stvori jaku refleksiju i imamo taj problem. Većinom je čovjek taj najveći krivac i mi smo apelirali i na policiju i na druge organe, inspekcije koje rade na tim poslovima i naše sugrađane koji primjete ljude koji se tako neodgovorno ponašaju pa da prijave.“
 O tome koliko su učinkoviti ti apeli:
„U posljednje 2,3 godine ti apeli su mnogo učinkovitiji, jer vidimo i da nemamo velikih požara. Svakako naši vatrogasci reaguju adekvatno. Možda prije nisu imali opreme, nije bilo vatrogosaca. Možda je za najbolji primjer uzeti 2,3 općine, prije svega Konjic, Jablanica, gdje je to prije 3,4 godine to nije postojalo, tamo su buktali požari, jer nije bilo ni vatrogasaca ni općine. Načelnici tih općina su svjesni problema s kojima se susreću, uložili su određene sredstva u opremu, u ljude i uspješno rješavaju ono što oni mogu.  ne može sama oprema gasiti, niti bilo koji požar može avion iz zraka ugasiti, ne postoji takav nijedna požar, može ga djelomično suzbiti, lokalizirati i slično, ali požar se svaki mora vatrogasac čizmom mora požarišnu zonu i ručno ugasiti totalno požar.
Postoje općine koje nemaju ni jednog vatrogasca, dvoijaju se sa nekim ugovorima sa susjednim općinama. Mi svakako radimo i sa tim kolegama kroz neke međunarodne projekte da ljudima obezbijedimo određenu opremu, da se formiraju, da li dobrovoljna vatrogasna društva ili profesionalna društva u samim općinama. Taj posao ne ide nekom zapaženom brzinom, ali svakako ide. Mi smo već sa kolegama iz Francuske ambasade dogovorili jednu podrušku našim vatrogascima, odnosno formiranjem nekoliko tih društava gdje ih nemamo da bi nam oni donirali određeni kontigent opreme. Baš smo nedavno dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Orašju putem tih vatrogasaca iz Francuske omogućili nekih 5,10 kompleta vatrogasne opreme. Mi te stvari kontinuirano radimo, ali svakako je apel za načelnike da ispoštuju Zakon o zaštiti od požara i vatrogastva i da formiraju svoje snage na terenu.“

Jedna od značajnih tema u emisiji Interview20 bilo je i deminiranje i to koliko je FUCZ osposobljena kadrovski i opremljena za tu vrstu posla:

„Federalna uprava je prije svega deminerska organizacija i pokrivamo teritoriju Federacije, bavimo se deminiranjem, a i ono što prati samo deminiranje, koje je možda i mnogo opasnije, to je uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.
Dobro smo opremljeni. Vlada Federacije finansira taj dio kroz budžet. Da može bolje i više može, ali uglavnom radimo dobro svoj posao, u ove tri godine unazad smo svake godine povećali površinu koju radimo, deminirali tako da kažemo. Apelujemo i na druge institucije kojima ne nadležnost to da povećaju izdvajanja za deminiranje, jer postojale su privatne kompanije koje su to radile i kako to nemaju interesa za deminiranje onda je svelo se na vladine i nekoliko tih privatnih kompanija. Mislim da će nam trebati strašno puno vremena da očistimo BiH od mina.“

Fahrudin Solak govorio je o tome koliko vremena će BiH trebati da bude bezbrižna bez mina:
„Izlazna strategija za deminiranjem BiH je predvidjela da Bosna i Hercegovina bude bez mina 2019. godine uz desetak uslova koje su naveli i onda od toga nema ništa. Znači vrlo malo učešće države unazad dvije godine zahvaljujući ministru Osmanoviću je uvrštena stavka u budžetu podrška deminiranju. To do sad nikad nije bilo slučaj.“

Urednica je kazala kako su poplave pokazale 2014. godine da se veliki broj volontera u BiH uključio u to da pomogne kako Oružanim snagama tako i FUCZ, i onda se napravio registar volontera, a Fahrudin Solak je kazao o čemu se tačno radi:
„Uradili smo registar volontera jer smo onih dana poplava dnevno imali oko hiljadu ljudi koji su nama pomagali pored naših pripadnika sa svih nivoa civilne zaštite svakako su nam pomogli mladi ljudi studenti ljudi koji nisu imali nikad nikakvo iskustvo neki su imali, ali su nam priskočili u pomoć željeli su da i dalje budu s nama da nam mogu pomoći, žele da budu aktivni tu i tada smo mi napravili registar volontera gdje smo sve mlade ljude oni koji su to željeli i dalje je to otvoreno non stop se ljudi prijavljuju da kažu neke svoje kvalifikacije šta znaju šta umiju i onda da oni kažu šta bi to željeli da se osposobe u kamp menadžmentu, uspostavljanje kampa jer treba uspostaviti jedan život u kampu, a to je veoma teško, evo vidjeli smo prošle godine izbjeglička kriza kakva je bila u Evropi, nije baš jednostavno voditi kamp sa nepoznatim ljudima, sa ljudima koji su izašli iz ratnih sredina to je baš zahtijevalo posebnu obuku tih ljudi. Sa našim partnerskim organizacijama dogovorili smo razmjenu volontera Njemačka, Austrija su vrlo radi da nam pomognu i tu smo isto tako uradili pa da dođu njihovi instruktori da nama pomognu, a mi da pošaljemo ili instruktore neke naše da se obuče ili da se osposobe a i same volontere da ih oni tamo obuče, izvježbaju, procjene njihovu sposobnost i mogu da kažem da je to jedna dobra stvar, napravili smo par sporazuma sa fakultetima, uglavnom ti su stvari koje trebamo nastaviti raditi bez obzira da li imali neku nesreću ili ne.“

Prije nego što su urednica Prašović Gadžo i direktor FUCZ Solak krenuli na teren kako bi snimili drugi dio emisije i prikazali sve ono što se radi na samom terenu, Solak je odgovorio na pitanje što im je prioritet u radu sada:
„Prije svega nastaviti i dalje raditi na deminiranju i smanjenju rizičnih površina, ukloniti što više potencijalnih prijetnji, raznoraznih bombi, jer vidimo da ih nalazimo na mogućim i nemogućim mjestima i svakako osposobiti se za bilo koje nesreće koje nam prijete, poplave, što visoki snjegovi, naši sugrađani koji zapadnu u neku nevolju, a na izletu su ili na raftingu ili slično, a vidimo da se te stvari dešavaju i da budemo mobilniji da odgovorimo u što kraćem roku.“

Ovo izdanje emisije Interview 20 možete pogledati na sljedećem linku:

https://youtu.be/QUrh96LW1ms

 

About the Author

Related Posts

Leave a Reply

%d bloggers like this: