zenicaonline@gmail.com

Interview20&BHT1 – VALENTIN INZKO

 

U vrlo direktnom i otvorenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo, Inzko je govorio o tome što je razlog da se procesi evropskog puta BiH uspore u 2017. godini kada je u protekloj godini bio pozitivan trend:

„Ja mislim treba biti veliki realista. Recimo za Austriju je trajalo 6 godina da smo mi postali član Europske unije. Onda smo još 2 godine čekali da budemo u Šengenskom području. Znači 8 godina je trajalo u Austriji, u Španiji je trajalo 9 godina i naravno moglo bi u Bosni biti brže, ali treba ipak biti realista. I Hrvatska je dugo čekala da uđe u Evropsku uniju, ali neki su mislili da će to biti onako riješiti Upitnik recimo, ali Upitnik ima 3200 pitanja, to treba rješavati. Stvari su se malo usporile, ali teoretski još uvijek je moguće da Bosna šalje odgovore brzo, do kraja godine i da recimo čak dobije status kanidata u neko dogledno vrijeme. Neki političari su su govorili do kraja 2017., možda je to preoptimistički. Međutim, to je težak posao. Mislim da je jedna stvar, koja je je svim građanima BiH zajednička je definitivno želja da budu što brže u Evropskoj uniji.“

 

Na upit urednice da prokomentira zašto federalni premijer Fadil Novalić bježi od preciznog odgovora na pitanje zašto se treba uraditi dubinska analiza Telecom operatera i da li je to uvod u privatizaciju tih Telecom operatera i vrlo jasno to stoji u pismu namjere potpisanim s MMF-om, Inzko je kazao:

„Mislim da je on čovjek iz ekonomije, on zna o čemu priča, ali morate njega pitati gdje je zapelo i kada će doći do nekog rješenja.“

Uednica je kazala da jedan od zaključaka PIK-a jeste i to da se moraju provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava, dakle presude “Sejdić i Finci“, „Pilav“, „Zornić“. Mnogo se o tim presudama govorilo u proteklih mjesec dana, pogotovo kada su zvaničnici iz reda hrvatskog naroda, prije svega oni iz HDZ-a predložili izmjenu Izbornog zakona na način kako da se bira član predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, na što je Inzko kazao:

„Mislim da nema debate i nije potrebna da li je obaveza da se odluke Ustavnog suda ispune, odluke Ustavnog suda su obavezujuće i konačne i treba ih ispuniti. Isti zakon je i u Srbiji, i tamo je obavezujuće, u Austriji i svugdje, i u BiH i to treba poštovati i treba vidjeti i statistiku. Ustavni sud je donio nekoliko hiljada odluka, preko 20 hiljada i samo mali broj se ne poštuje. Ono što se tiče slučaja “Sejdić i Finci“, „Pilav“, „Zornić“ itd., ima sada još nekih novi koji su stigli, to je velika sramota aza BiH i za ljudska prava, deokratiju. Da imte u državi nekih 200, 300 hiljada ljudi, koji ne mogu da se kaniduju za neke pozicije, samo zato što su oni kao „ostali“, to zvuči da su oni u nekom smislu zaostali. To je velika diskriminacija. To je velika odgovornost kod političkih partija, koje to ne rade.“

 

Urednica Prašović Gadžo kazala je da je jasno zašto to nacionalne političke partije u BiH ne žele, ali da nije jasno do kada će se puštati da traje, kada će postojati zrelost da se to promijeni i do kada će međunarodna zajednica tolerisati da u Evropi postoji država u kojoj se na tako brutalan način krše ljudska prava na što je Valentin Inzko prokomentirao:

„Mislim da niste potpuno u pravu, jer gospodin File, bivši komesar za proširenje, on se 3 godine trudio da pomogne da se taj slučaj riješi. Međunarodna zajednica je zaista probala i uložila je puno napora, bili su sastanci u Briselu, Budimpešti, Pragu pa ovdje, ali nije došlo do rješenja. Međutim, mora se reći da je postojala želja sa strane ;eđuanrodne zajednice da se taj problem riješi i napor. Onda je došla neka nova politika gdje se ponovilo to da treba to pitanje da se riješi, tu nema dileme o tome, ali da se u prvi plan stavi reformska agenda i neka ekonomska pitanja i onda u toku razvoja, u toku približavanja Evropskoj uniji da se riješi slučaj „Sejdić-Finci“.

Bez ustavne promjene i da imaju svi građani isto pravo dugoročno Bosna i Hercegovina ne može da bude članica evropske zajednice.“

 

O Javnom Radio-televizijskom servisu i kako je PIK vrlo jasnu poruku poslao o tome koliki je značaj javnog servisa i da se mora naći način kako da se prikuplja RTV taksa, te koliko je bitna održivost sistema:

„Ja sam veliki pristalica Javnog servisa i svaka ozbiljna država ima svoj javni servis, čak Amerika gdje je sve privatizovano i to je vrlo važno zbog objektivnosti i drugih stvari, ali taj javni servis zaista mora biti objektivan, politički neovisan, finansijski neovisan i vidim da su tu neki problemi što se tiče finansija u BiH, kako prikupljati te mjesečne dadžbine za BHT i slične institucije. Meni se u suštini najviše sviđa sistem koji ima Srbija, da se preko struje uzme novac. Preko struje bi bilo najbolje, ali to opet stoji negdje u nekoj Vladi ili nekom Parlamentu da se to riješi. Međutim, ima tu recimo i stranaka u RS-u, koje su uopoziciji tamo i kažu da ne žele javni servis, jer je on samo u službi jedne partije i to treba navodno isto da se mijenja.“

 

Valentin Inzko u emisji Interview20 govorio je i o tome koji je za njega najveći problem u BiH:

Ja sam najviše zabrinut zbog odlaska mladih i to će biti inače prazna zemlja, ako zaista 54% mladih ide ispod 30 godina, to je jako zabrinjavajuće i Bosna će biti jedan divan nacionalni park, ali prazan. To sam jako zabrinut. Njemački bivši ambasador ovdje je jednu interesantnu stvar rekao: „Bosna će biti onda uspješna kada neće biti više migracije, ili ako se to okrene onda kada se narod počne opet vraćati, to će biti onda uspjeh. Jako je zabrinajvajuće manjkavost povjerenja između aprtija, institucija itd. Mislim da je ipak osnova svih osnova da treba jačati pravnu državu. To zvuči jednostavno i banalno ali to je pitanje svih pitanja. Tužilaštvo, sudstvo, policija, svi treba da na tome rade.

 

Ovo izdanje emisije Interview 20 možete pogledati na sljedećem linku:

https://www.youtube.com/watch?v=T1zvDrDh7Yw&feature=youtu.be

 

About the Author

Related Posts

Leave a Reply

%d bloggers like this: