zenicaonline@gmail.com

Istorija Zenice-drugi dio

12620473_10203933010525971_1820798555_o

Pripremio: Muamer Kajić

Grad Zenica se nalazi u centru ovog polja, neodoljivo asocirajući na dragocjeni epicentar čula vida – zjenicu, po kojoj je, po jednom predanju ovaj grad i dobio ime. Sa svojom prosječnom nadmorskom visinom od oko 350 m, brdovitim masivima i tri rijeke, od kojih je najveća rijeka Bosna, Zenica ima fantastične prirodne odlike za ugodan život njenih stanovnika.

Područje Zenice i njene neposredne okoline bogato je mnogim materijalnim dokazima o kontinuitetu civilizacija, kultura i historijskih zbivanja, od kojih najstariji potiču iz perioda od 3,000 do 2,000 godina p.n.e, a pronađeni su na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Desitijata u zeničkom kraju mogu se uzeti indirektni dokazi iz toponomastičke građe, kao npr. toponim gradina koji je zadržan sve do današnjih dana u imenu nekih naselja kao npr. Gradac, Gradišće, Gračanica.

U srednjem vijeku zenički kraj se u istorijskim izvorima pojavljuje pod imenom Bored ili Brod, koje je u vezi sa imenom značajnog prelaza preko rijeke Bosne.Događaj koji je obilježio ranosrednjovjekovnu historiju Zenice i Bosne i Hercegovine je nesumnjivo bilinopoljska abjuracija bana Kulina. Naime, u vrijeme vladavine utemeljitelja jake i nezavisne bosanske države, bana Kulina (1180 – 1203) u srednjovjekovnoj Bosni pojavila se vjera koja se povezuje sa sličnim heretičkim (dualističkim) pokretom na istoku Balkanskog poluostrva.

Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vrandučku kapetaniju, podižu se vjerski i privredni objekti, pa je u XVII stoljeću Zenica potpuno formirana kasaba.Berlinskim kongresom, održanim 1878. godine, Austro-Ugarska monarhija je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu u kojoj ubrzo dolazi do oružanog otpora okupacionim trupama. Smatra se da je upravo Zenica, tačnije rečeno hadži – Mazića kuća, bila mjesto pregovora predstavnika osmanske vlasti u bosanskom vilajetu, Hafiz-paše, i komadanta austrougarskih okupacionih snaga, generala Filipovića, o uslovima prestanka sukoba.

Na mijenjanje urbane fizionomije Zenice najviše su uticale korjenite promjene do kojih je došlo u privrednom razvoju ovog grada. Izgradnja uskotračne željezničke pruge od Bosanskog Broda do Zenice u julu 1879. godine, a zatim i od Zenice do Sarajeva 1882. godine, bila je prvi bitan događaj za dalji razvoj Zenice. Na osnovu temeljitih geoloških istraživanja, koja su utvrdila postojanje velikih rezervi kvalitetnog uglja na području Zenice, zemaljska uprava za BiH je u maju 1880. godine otvorila Rudnik uglja u Zenici, koji je ujedno bio i prvi ugljeni rudokop u Bosni i Hercegovini.

U Zenicu je investiran i strani privatni kapital, a najznačajnije preduzeće osnovano privatnim kapitalom, bila je Fabrika za proizvodnju ambalažnog papira, koju je 1885. otvorio bečki industrijalac Eduard Musli. Ipak, najveći i najznačajniji privredni poduhvat koji je ostvaren u Zenici za vrijeme austro-ugarske uprave, bilo je podizanje Željezare 1892. godine, koja će dati pečat daljem industrijskom i urbanom razvoju grada. Drugi simbol grada Zenice je sigurno bio Centralni kazneni zavod za Bosnu i Hercegovinu (kasnije Zemaljska kaznionica), koji je bio podizan u etapama u vremenu između 1886. i 1904. godine.

Bitno je spomenuti i djelatnost Muhameda Seida Serdarevića, mualima u Sultan-Ahmedovoj medresi u Zenici, koji se zalagao za reformu nastave, kojom su se predavanja počela voditi na domaćem jeziku, program je modernizovan u skladu sa zahtjevima vremena, a nastavi su prisustvovali i učenici i učenice.

U Zenici je 1910. godine otvoreno i prvo kino, koje se zvalo Helios, a koje je podiglo gradsku kulturu na novi nivo. Najznačajniji su Derviš Imamović, osoba širokih interesovanja, bavio se fotografijom, poezijom, prozom i dramom, bio je kulturni i javni radnik, a ujedno i urednik književnog lista „Zeničanin“, kojeg je pokrenuo pjesnik Jakov Ozmo, zatim pjesnici Nedjeljko Radić i fra Ljubo Hrgić, zatim dr. Abdul-Aziz Asko Borić, po struci ljekar, čovjek koji je pisao pjesme, prozu, bilješke stručne medicinske radove, a bio je i gradonačelnik Zenice (1932-1935.). U Zenici je bilo i nekoliko sportskih društava i klubova kao što su klub „Osman Đikić“, „Građanski“, sportski klubovi „Željezara“ i „Džerzelez“ i drugi.

About the Author

Related Posts

Leave a Reply

%d bloggers like this: