Zenica Online – novosti i price iz Zenice

Zenica – stare slike i pričice

Piše: Senad Tatić

Još poodavno sam na ovoj stranici pisao neke pričice o kolekcionarima i sakupljanju kojekakvih sličica i popunjavanju raznoraznih albuma. Da ponovo nešto napišem na ovu temu ponukale su me aktivnosti i javljanja mnogobrojnih posjetitelja na grupu “ZENICA-stare slike i pričice” a koju je odnedavno na FB pokrenuo naš cijenjeni i jako aktivni sugrađanin Mirsad Đulbić. Jako dobra ideja koja je u startu privukla mnogo posjetitelja i koja pokazuje da je interes za svoj grad u direktnoj vezi sa nepoznavanjem istorije grada u kome smo odrasli i u kome živimo. Hoću reći da su i interes i neznanje jako veliki kod svih nas koji se osjećamo Zeničanima. Zato slobodno mogu reći da je najveća vrijednost ove ideje njen edukativni karakter.

Krenulo se sa postavljanjem slika razglednica iz različitih istorijskih etapa kroz koje je prolazio naš grad, a koje Mirso pokušava objasniti najbolje što zna. Tu se nalaze slike poskidane sa mnogobrojnih internet stranica, a mnogo posjetilaca šalje i slike iz svojih arhiva i kolekcija.

I ovaj put pokazuje se nepisano pravilo da je istorija jedne osobe, čaršije, grada ili države najbolje sačuvana u privatnim kolekcijama pojedinaca koje su personifikacija nekih malih minijaturnih muzeja. Sakupljajući razne stvari kao što su fotografije, razglednice, vinjete, naljepnice, zastavice, značke, promotivni materijali, ulaznice i karte za razne sportske i kulturne manifestacije, knjige i kataloge, svako od nas u sferi svog interesovanja doprinosi očuvanju kulturnoistorijskog blaga i tradicije. Svaka pa i ona najmanja stvar predstavlja vezu prošlosti sa sadašnjim trenutkom i živi je dokaz jednog vremena koje je daleko iza nas.

Iako je Zenica dolaskom Austrougara bila mala i nerazvijena kasaba imala je isti ili bar približan tretman kao i ostala daleko razvijenija mjesta. Štampajući prekrasne razglednice koje su putovale diljem velikog i moćnog carstva, propagirali su ljepote naše male ali lijepe zemlje. U svijetu sakupljača koji se stručno zovu i kartofili postoji mišljenje da su razglednice iz tog perioda do dana današnjeg neprevaziđene po svojoj eleganciji i ljepoti. Posebno su na cijeni one sa ovog našeg podneblja. Iz tog perioda koji je trajao okruglih 40 godina (1878 – 1918) ostalo je tako preko stotinu prelijepih razglednica sa motivima naše čaršije koja svoj najveći ekonomski i privredni razvoj doživljava baš u tom periodu. Preko tih malih ambasadora našeg grada i države mogu se pratiti skoro sve faze njegovog razvoja, rasta i modernizacije.

Drugi važan papirni medij koji svojim šarenim sličicama doprinosi boljem upoznavanju kulturnog, sportskog, političkog, istorijskog, privrednog i prirodnog bogatstva jedne zemlje jesu svakako poštanske marke. Kao i mnoge druge pozitivne stvari koje su donijeli austrougari, tako su njihovim dolaskom štampane i prve poštanske marke Bosne i Hercegovine i to 1.Jula 1879.

Ovom prilikom bi se, međutim osvrnuo na izdavanje poštanskih maraka u bivšoj nam zajedničkoj državi Jugoslaviji. Tačnije, na poštanske marke na kojima se nalazi naš grad Zenica. Potrebno je da naglasim da se radi o periodu od 1944. do 1991. godine kada republika BiH postaje samostalna država. U tom periodu dugom 47 godina emitovano je cca 2100 poštanskih maraka, a grad Zenica pojavljuje se vjerovali ili ne na svega dvije (2) marke i to sa istim motivom ali različitom nominalnom vrijednošću zbog uvođenja novog dinara. Pretrgli se , nema šta, a da se imalo šta pokazati… imalo je. Kako se tadašnja izdavačka politika vodila iz Beograda, iako se nisam bavio statistikom mogu se zakleti da ništa bolje nisu prošli ni mnogi drugi gradovi i gradići iz Bosne i Hercegovine.

Međutim da ne ispadne da samo kudim bivšu državu i ova nova je nastavila svoj maćehinski odnos prema svom trećem ili četvrtom gradu po veličini. U periodu od 1991. do 2011. godine samo pošta u Sarajevu, koja inače pod svojom ingerencijom ima Federaciju BiH, emitovala je cca. 600 poštanskih maraka. Na jednoj (1) od njih se nalazi crtež našeg grada a na drugoj se spominje njegovo ime jer je posvećena 800 godišnjici Kulina Bana i skupu koji je tada održan na Bilinu Polju. Sramotno kad se ima u uvidu šta je i ko se sve našao na poštanskim markicama. Čini mi se da svaki trećerazredni klub iz Sarajeva ima svoju marku a da je svaka zgrada našeg glavnog grada na ovaj način prezentirana bolje nego u katastarskom uredu. Ako kojim slučajem uzmemo u obzir sva tri izdavača u BiH (Sarajevo, Banja Luka i Mostar) za ovih 20 godina je svjetlost dana ugledalo preko 1500 poštanskih maraka, a nažalost ima djece i omladine koja nikad nije vidjela kako izgleda poštanska marka niti je ikad napisala pismo. Ali šta ćete , takva je sudbima grada rudara i metalurga. Nadati se nekim boljim vremenima, kako za filateliju tako i za sve ostalo što čini život dostojan čovjeka.