Tuesday, February 8th, 2011 at 11:55
Visited 3244 times, 1 so far today
Zenička sinagoga u novim bojama – hir, pomodarstvo ili…?
Piše: Peđa Kazazović
Pišem ovo kao prolaznik grada Zenice. Kao neko ko jednom sedmično prošeta kroz grad i posmatra stvari oko sebe. Pišem i kao produkt dizajner sa Akademije Likovnih umjetnosti u Sarajevu. Ne pričam nikada stvari bez pokrića. U moru neobjašnjvih pojava, stavova i situacija koje nam se dešavaju, izdvojio bih upravo ovu priču, jer se osjećam dužnim kao građanin svijeta (a ne kasabe) da je ispričam.
Sinagoga u Zenici je izgrađena 1903. godine te je služila maloj zajednici zeničkih Jevreja koja je ubrajala oko 150 članova u vremenu prije Drugog Svjetskog rata. Iako sinagoge nalažu da se grade po strožijim pravilima, Jevreji u Zenici su je sebi izgradili na jedini način na koji je to bilo moguće: skromno, u manjim gabaritima, ali izuzetno kreativno i markantno za mali gradić kao što je Zenica. Na pročelju te iste sinagoge stoji metalna ploča u kojoj je ugravirano da je sinagoga izgrađena u pseudo – maorskom stilu.
Upravo zbog toga što je pomenuti stil prilična rijetkost za ovo podneblje, sinagogu u Zenici sam uvijek smatrao biserom gradske arhitekture.
Pseudo – maorski stil se zasniva na Mudejar stilu koji je tipičan za Španiju a nastao je za vrijeme vladavine Arapa u predijelima Al-Andalusa. Maori iliti Arapi nisu nasilno donijeli svoj stil sa sobom, prije bi se moglo reći da su ga ‘asimilirali’ sa hrišćanskom arhitekturom, te u Španiji danas imate primjere prelijepog paradoksalnog miješanja islamske i hrišćanske arhitekture (katedrala u Cordobi je bila nekada džamija, Izabela i Ferdinand su sahranjeni sa hrišćanskim obilježijima na mjestu iznad kojeg arapskim slovima piše ‘Samo je jedan Bog – Allah’, itd…). Posmatrajući Španiju, tu konstantnu borbu u prostoru dvaju suprotnih religija – ne mogu a da ne odlutam u mislima na ambijent u kojem ja živim, Bosnu i Hercegovinu. Navikao sam da vidim da se vrijednosti u ovoj zemlji ruše iz dana u dan, navikao sam da gledam apsurdne izjave, poluprofesionalce koji ističu svoje ‘godine iskustva’ a ne znaju pri tome koliko ne znaju – stoga me i ne čudi kako nismo uspjeli da i mi asimiliramo ‘posvađane strane’ (iako smo imali dobru priliku da uradimo ono što je uradila Španija).
Mudejar stil je kasnije, nakon progona sa Pirinejskog poluostrva, prenesen od strane Jevreja na prostore gdje su se uspjeli naseliti, između ostalog i u Bosnu i Hercegovinu. Tim čudnim, vijekovima dugim putem, smo i mi dobili priliku da uživamo u djeliću kulturnog naslijeđa Španije, Arapa, Jevreja i Hrišćana sa Pirinejskog poluostrva.
Neke od karakteristika Mudejar stila su potkovičasti lukovi, kupole koje naizgled podsjećaju na lukovice, izražena ornamentika, reljefni ukrasi i između ostalog – upečatljiva kombinacija boja: bordo boja, nalik na boju krvi i oker boja, boja opeke od kojih su se građevine najčešće i gradile u Španiji za vrijeme Al Andalusa. Te dvije boje su prvo ono što uočite kada vidite građevinu koja je izgrađena u pseudo maorskom stilu, te smo mi u BiH bili dovoljno srećni da imamo par građevina takve vrste na našim prostorima.
Ali, tu dolazimo do paradoksa. Jedna takva veleljepna građevina, izgrađena u pseudo – maorskom stilu je teško stradala za vrijeme rata, dok je druga, meni bliža jer je u mom rodnom gradu – prošla netaknuto za vrijeme ratnih stradanja sve da bi svoje konačno stradanje dočekala nedavno, prije par sedmica. Govorim naravno o Vijećnici u Sarajevu i Sinagogi u Zenici. Vijećnica se danas obnavlja u miru, polako vraća svoj ‘španski’ sjaj dok je sinagoga u Zenici nedavno prefarbana i unakažena kako samo mi u BiH možemo da unakazimo stvari.
Sinagoga je prefarbana u sivo – žutu kombinaciju, kombinaciju koja je oduzela sav maorski sjaj jednog takvog objekta – gest kojim se prebrisala i unakazila istorija jednog naroda, jedne vjerske zajednice, gest kojim se poništila priča o hrišćanstvu, islamu i judaizmu i njihovoj simbiozi u Španiji. Pitam se ko je bio toliko pametan da se zaustavi ispred sinagoge prije početka radova te ignorišući natpis ‘pseudo – maorska građevina’ da odluči da je ofarba u boje koje se mogu naći u 70% stanova i kafića u Zenici.
Vjerovatno ljudima to nije bitno, jer mnogi će možda reći da su im ove boje sada ‘ljepše’ i da ‘sada ja lupam o nekim glupostima’. Razumijem to. Ali te građevine su našim gradovima poklonili Jevreji, ljudi kojima je ta građevina takva kakva jeste značila nešto. Svaka boja, kamen i ornament su za njih imali značenje, podsjećanje na Al’hambru i Andaluziju, na put koji su prošli i na mjesto gdje su dočekani. U toj arhitekturi se ogleda priča jednog naroda, pomalo napaćena, ali dostojanstvena u svoj svojoj ljepoti i snazi.
Bilo kako bilo, znam da narod ovde ne voli priče. Ne voli ‘pametovanje’. Odsustvo je znanja na svakom koraku te se sve providno pokriva stavom, podignutom obrvom i izlizanom rečenicom: ‘Znate šta, ja imam godine iskustva iza sebe…’. Poluprofesionalci brišu sve ono što je vrijedilo i sve ono što je prije bilo bitno. Poluprofesionalci razaraju zaostavštinu velikih ljudi, mislilaca. Najgori su upravo ti, koji na prvi pogled djeluju obrazovano, a zapravo ne znaju osnove civilizovanog svijeta.
Ali tako je kako je. Sinagoga djeluje sada kao neki post modernistički objekat, možda čak i neki klub u Vegasu koji je zarad atrakcije morao da vještački ubaci malo mistike u arhitekturi, kako bi uspješnije privukao turiste.
Cijelu ovu priču ću završiti upravo jevrejskom poslovicom, koja mi je često na pameti u ovom vremenu ludila a glasi: Im nin’alu daltei n’divim – daltei marom lo nin’alu a znači ‘Ako su vrata bogatih zaključana, vrata Raja nikada neće biti.
U zdravlje i pamet.
Slični postovi
Written by: zenicaonline
Filed Under: Gost kolumnist, Istaknuto, Zanimljivosti
Tags: Kolumne, pedja kazazovic
Trackback URL: http://zenica-online.com/2011/02/zenicka-sinagoga-u-novim-bojama-hir-pomodarstvo-ili/trackback/
Comments
Ostavljanjem komentara slažete se sa pravilima korištenja.
MSC
February 8, 2011 at 12:43
odlican tekst i sjajno zapazanje.
samo jedna replika: ”…priča o hrišćanstvu, islamu i judaizmu i njihovoj simbiozi u Španiji” – možda samo u arhitektonskom smislu – ali nikako u društvenom: svi jevreji do posljednjeg su protjerani iz španije inkvizicijom, a svi mauri(španski muslimani) su istrijebljeni sa ”reconquist-om” i krstaškim ratovima
Pedja
February 8, 2011 at 13:19
Naravno, ovaj tekst se odnosi najvise na samu arhitekturu i na ono sto ostaje ‘iza ljudi’ tako reci. Spanija i jeste interesantna zbog previranja i zbog sukoba i bas sve to se vidi kroz tu pricu o arhitekturi – upravo zbog toga je ova sinagoga jedan od svjedoka cijele te mukotrpne price. Jer cinjenica da Jevreji prihvataju arhitekturu koju su zaceli Arapi, da Izabela i Ferdinand (zacetnici inkvizicije, vjecni progonitelji svega sto je nehriscansko) budu sahranjeni na mjestu iznad kojeg pise ‘Samo je jedan Bog Allah’ – to sve je prefascinantno…
Zato trebamo da cuvamo to naslijedje i tu jednu epohu i ovde u Zenici.
Na kraju krajeva, ti motivi, krv, opeka, pejzaz – sve je to utkano u svaki detalj, Spansku zastavu, dalje grane umjetnosti, itd…
Hvala jos jednom za comment…:-)
pa sad
February 8, 2011 at 13:31
Napomena za neupucene ovo je babinsko-obrenovacki stil, nastao krajem 90-tih, odlikuje se neznanjem, bahatoscu i papanlukom.
DinoZE
February 8, 2011 at 13:58
Super tekst.
Uvijek kada prolazim poslije “obnove” fasade mi nekako sinagoga zapne za oko. Pa sebi postavim pitanje a zasto je ovako blijeda?
Nesvjesno mi se nisu svidzale nove boje.
jeretik
February 8, 2011 at 16:38
@ pa sad
mozemo li mi ikad i u jednoj temi bez proklete politike. Pa valjda je neko od ”strucnih” nadzirao radove, a koliko ja znam to bi trebao biti projekat Muzeja grada pa su oni vjerovatno i bili zaduzeni sa te ”strucne” ili ”nestrucne” strane
sunce aprila
February 8, 2011 at 18:16
Problem i jesu oni koji se smatraju strucni, a ustvari su “strucni”.Arhitektura u Zenici u posljednjih dvadesetak godina je malo sbrda-sdola, previse eksperimenata.
arhitekt
February 8, 2011 at 18:21
iskreno, tekst mi djeluje malo pretenciozan…
osmisljanje projekta restauracije izvrsila je arhitektica (koliko sam cuo vrlo cijenjena u strucnim krugovima u ze), uposlena u muzeju, i prema njenim informacijama, ovo su originalne boje koje je sinagoga imala kad je bila izgradjena!
cijenio bih ukoliko bi neko imao tacnu, potvrdjenu informaciju…
ali ono sto sam se i sam osvjedocio (na fotografijama), je cinjenica da je ritam pruga vracen u prvobitno stanje…
u projektu sam ucestvovao malim djelicem, kao neko ko je radio prostorni prikaz novog izgleda, pa sam “pokupio” neke informacije…
nije lijepo kritikovati, dok covjek ne prikupi dovoljno podataka o necemu. cini mi se da je pedja u ovom slucaju zelio pokazati svoje zavidno znanje o pseudo-maorskom stilu, na kojem mu ovim putem cestitam!
Jaganjac A.
February 8, 2011 at 18:25
Vjerovatno su nadlezni iz muzeja opet popili koju vise, pa su ofulali pri biranju boja… Bilo kako bilo, Zenica je izgubila nesto vrlo vazno… Pitam se, postoji li u gradu neka sluzba koja se brine o fasadama u strogom centru, ili to radi kako ko hoce… Jer, od Beogradjanke tj. Konzumovke, pa do Carine, vidimo tipican primjer pseudo-ratnog dzidzanluka u Zenici…
miro vinduska
February 8, 2011 at 18:46
MSC samo da napomenem da nisu svi spanski muslimani istrebljeni nego su zajedno sa jevrejima protjerani i naselli i neke nase prostore.Jedan od tih prostor Dubrovacke republike.Tako da tkzv Hrvati islamske vjeroispovjesti sa tih prostora poticu iz Spanije.To sam jednom negdje procitao.pozdrav
Pedja
February 8, 2011 at 19:12
@arhitekt:
Tipicno je za BiH da cim pokazes iole neko znanje, ispadas ‘pretenciozan’…U svom tekstu sam upravo pisao o tome, napominjuci da ne zelim da pametujem. Da to zelim, tekst bi obilovao sa mnogo vise strucnih izraza, mnogo vise cinjenica i mnogo vise informacija. To mi nije bila poenta…
Isto tako, govorio sam upravo o tim ‘strucnim’ ljudima. Ne moze arhitektica imati provjerenu informaciju da je sinagoga bila originalno u toj boji, jer mozete pogledati primjere svih drugih gradjevina istog stila – jel vam se cini da im je nesto zajednicko? Upravo ta oker / bordo kombinacija boja je glavna odlika gradjevina tog reda…
Sa druge strane, sto se tice ritma pruga – ako si dobro posmatrao, onda ces primijetiti i da je omjer pruga upropasten. Pruge vise nisu istog omjera kao u originalnoj postavci na razglednici, tako da zgrada izgleda pomalo nezgrapno.
Shvatam da ce ljudi koji su napravili ovu stetu uvijek sa punim pravom sakriti svoju povrsnost izjavama tipa ‘Imam godine iskustva’ i ‘cijenjen sam u tim i tim krugovima…’ ali isto tako to ne znaci da ti ljudi temeljni i da posjeduju potrebno znanje o stvarima kojih se prihvate.
Ovaj tekst, fotografije i ostale zabiljeske sam poslao Benevolenciji, udruzenju Jevreja u BiH, koje ce sigurno imati tacne podatke i informacije o originalnom izgledu sinagoge, sto cu rado proslijediti i na ovom portalu…
Toliko od mene…
aalic
February 8, 2011 at 19:37
Pa ljudi moji kakav arhitekt,projekat i ostala s…a,kupiš malo oker i malo bordo boje i eto sinagoga bude ista.
ziki
February 8, 2011 at 20:16
Nisam strucnjak ali eto bas jucer sam o tome kontala prolazeci pored, uz sve ono sunce, bas izgleda “cudno”…nije to to…anemicna. Nekoliko prijatelja mi je isto potvrdilo da im se ne svidja.
Kako to da ranije nije bilo komentara?
Raniju boju, linije sam zamjetila na gimnaziji u Bugojnu i skveru u Tuzli.
Mirsad Đulbić
February 8, 2011 at 20:59
Mislim da su sadašnje boje približne onima iz 1903. godine. Iste nisu, jer nema ništa isti na svijetu. Obzirom, da iza ove tvrdnje stoji poprilična argumentacija, ista ide Peđi na razmatranje.
hra
February 8, 2011 at 21:57
Za ubuduce – arhitektonski objekti se fotografisu tako da budu uspravni na fotografiji — znaci fotoaparat idealno vertikalan, ne nakosen na svaku stranu, i onda se izmaknuti od gradjevine da stane koliko toliko u kadar, cak i ako fotografija ne moze biti “frontalna”. Bilo bi dobro da je fotografisana iz istog ugla kao i stara razglednica, mogle bi se bolje uporediti ovako preko interneta.
Zdenka
February 8, 2011 at 22:21
Odličan tekst.
Sinagogu u Zenici pamtim dok je bila u ovim bojama http://www.travelpost.com/photo-large.aspx?imid=147219, a u tim bojama su bile i brojne zgrade iz austrougarskog perioda, ne samo u Sarajevu nego i u Travniku, Mostaru.
Ako je neko vrstan arhitekta, trebao bi znati i nešto iz istorije arhitekture.
Svijet, pa ni Bosna i Hercegovina ne počinju od danas. I prije nas se živilo i gradilo. Tradiciju treba poštivati da bi sutra neko poštivao i nas i naše vrijeme!
koks
February 8, 2011 at 23:50
“Isto tako, govorio sam upravo o tim ‘strucnim’ ljudima. Ne moze arhitektica imati provjerenu informaciju da je sinagoga bila originalno u toj boji, jer mozete pogledati primjere svih drugih gradjevina istog stila – jel vam se cini da im je nesto zajednicko? Upravo ta oker / bordo kombinacija boja je glavna odlika gradjevina tog reda…”
oker/bordo u prugama je bila i fasada na medresi pored sultan ahmedove dzamije prije rata. dobro se sjecam. pa je onda prekrecena.
e sad pitanje: kakve veze zgrada medrese ima sa navedenim glavnim odlikama tog reda??? nikakve!!!
ali ocigledno da je u zenici i ranije bilo strucnjaka. pa su izgleda tu kombinaciju oker/bordo vidjeli na nekoj gradjevini u sarajevu, skontali, a to je muzej/biblioteke, aaa pa hajde da i mi muzej (a to je bila i zgrada medrese u ono vrijeme) obojimo isto tako!!!
pa mozda je takav slucaj bio i sa sinagogom koja mojim laickim okom gledano, uopce ne ide u opisani stil koji je pedja naveo.
nista ne tvrdim, ali medresa definitivno nije bila oker bordo prugasta u originalu 100%
ali kako rekoh “strucnjaka” nikad nije nedostajalo…
koks
February 9, 2011 at 00:04
p.s. bilo kako bilo, ljeosa mi je ova fotka sa oker bordo prugama.
a prvo sta mi je palo na pamet, kada sam vidio ove sadasnje boje bio je:
nestalo sredstava za obnovu pa su ostavili temeljne boje.
robija
February 9, 2011 at 01:51
mene oduvijek nerviraju dva objekta (Galerija i Zar) koja su izgradjena tik uz ovu kultnu gradjevinu Zenice, pa tako ne dopustaju istoj da plijeni paznju cijelim obimom…..
Pedja
February 9, 2011 at 08:31
@Koks – ‘laicki gledano, sinagoga ne spada u arhitekturu pseudo maorskog stila?’ Stvarno? Cak ni kada uporedis fotografije ostalih gradjevina maorskog stila koje sam postavio? Nema ti bas nistaaaa slicno?
A sto se tice medrese, jednostavno je objasnjenje. Maori, to jest Arapi su zacetnici tog stila, i ljudi koji su krecili medresu su jednostavno htjeli da je ucine malo vise orijentalnom, te su koristili te boje – tako da to tvoje spominjanje medrese i naknadno krecenje u te boje samo pojacava moj argument da su te boje izuzetno vazna odlika gradjevina i da imaju bitno znacenje…
Moja poenta nije da se svadjam oko ove prilicno jednostavne stvari. Recimo, uzmimo Vijecnicnu u Sarajevu. Svi znamo kakva je bila. Dakle, slican spektar boja kao sinagoga u Zenici. I dodje neka arhitektica (hipoteticki govorim, da se ne ‘zapalite’ odmah) i uzme kante blijedo limun zute boje i prefarba je cijelu u tu boju. Mislite da bi ljudi to branili i imali razumijevanja?
I opet, bas kako sam napisao u tekstu, lavina ljudi je pomislila da ja sada zelim nesto da pametujem, da se foliram, itd. Daleko od toga. Samo sam javno izrekao zaljenje za necim sto je bilo, ako ne istorijski tacno, onda estetski definitivno ljepse (sto ste i sami u velikom broju potvrdili).
I da, vijest je da se javio ured Benevolencije koji je rekao da je fasada, takva kakva je sada, daleko od adekvante te su poslali sve podatke uredu u Jerusalemu da oni tamo daju konacnu informaciju kako je sinagoga trebala izgledati. To vam naravno javim, kada dobijem info za par dana.
Eto, lijep pozdrav vam zelim;-)
koks
February 9, 2011 at 09:44
posebno žar. umjesto da je tamo gdje je žar mali park sa nekom malom fontanicom i klupama pod dvije tri krošnje nekog finog drveća
pa sad
February 9, 2011 at 11:45
@ jeretik
gospodine jeretik vasa replika je “strucna” koliko i strucnost ovih “opstinskih strucnjaka” za renoviranje.
Mirsad Đulbić
February 9, 2011 at 12:53
par tvrdnji me povuklo za jezik, evo i mene da pametujem:
1.- Svi zaboravljaju ili ne znaju koga se tu trebalo prvenstveno pitati i da li je pitan. Jeste pitan je i dao je saglasnost. To je jevrejska opština Zenica. Valjda se ona prva pita?! Koliko ja znam, muzejska arhitektica Mirsada Aslani je imala stalni kontakt sa jevrejskom opštinom. Vaše diskusije mi liče na želju, da komšiji diktirate kako da oliči svoj stan?!
2.- Fasada koje se vi svi kao sjećate, postoji tek od kraja šezdesetih godina, pa tako i Zdenka nam daje sliku iz vremena nakon prefarbavanja. Jeste li vi sigurni koju kombinaciju boja je imala fasada sinagoge do početka šezdesetih? Niste! Nadam se da imate žive roditelje ili djedove, još bolje bakice, nane ili majke, koje su u sinagogi pazarivale bakaluk od 1948/9 pa do sredine šezdesetih, jer je u sinagogi tada bila jedna od Radovih radnji, tzv. “Mala NAMA”. Taj prostor, na desnoj obali Kočeve, od njena ušća, pa do ispod solitera T-10 je bio trgovinski centar Zenice.
3.- Ovu fasadu je “postavio” naš cijenjeni osnivač gradskog muzeja, rahmetli Fikret – Fićo Ibrahimpašić, po ugledu na nekolicinu fasada tadašnjeg sreskog nam središta Travnika.
4.- Da li ste se zapitali, je su li Sefardi i u Sarajevu tako obojili fasadu sinagoge i drugdje?
Idemo sada svi pitati malo starije od nas! Potom pisati!
Mirsad Đulbić
February 9, 2011 at 12:58
P.S.
Neko spominje medresu. Sadašnji arhitektonski oblik medrese je s početka XIX stoljeća. Prethodno se zvala medresa “Fevzija” i nije imala ovaj oblik, a ni ovakvu fasadu. I medresi je, ako ne znate promijenjena boja. Vraćena je na boju iz prve decenije XX stoljeća. Vjerujem da ni ta boja nije po ćeifu većine, ali ipak se pita tradicija i vlasnik, zar ne?
Edin Deljkic
February 9, 2011 at 14:02
hahahahahha ljudi ovo jos uvijek nije nista…. sta ce se tek desiti kad nam spucaju one nekakve kapije kulina bana, sahat kule i koja vec ne sranja ispred bege i na kamenom mostu da daju historijiski pecat zenici… pa ljudi moji na sta ce tek grad tada liciti.
Ljudi ne kontaju da je zenica mali, mladi sportski grad koji nema neku rpetencioznu historiju i ono malo sto je ima treba je odrzati u originalnom izdanju a ne kvariti ovim bojama pa da sinagoga sad lici na one kafice u staroj carsiji i gore prema pijaci…
ako zelite napraviti nesto od zenice onda se ugledajte na neke modernije, mlade gradove iz svijeta i evrope.
koks
February 9, 2011 at 14:34
citiram: 3.- Ovu fasadu je “postavio” naš cijenjeni osnivač gradskog muzeja, rahmetli Fikret – Fićo Ibrahimpašić, po ugledu na nekolicinu fasada tadašnjeg sreskog nam središta Travnika.
bravo mirsade. upravo ste potvrdili i moju ideju o tome odakle oker bordo boje na muzejskim objektima.
znaci covjek je vidio, svidjelo mu se, a kako su zgrade bile nacionalizirane, nije bilo potrebno pitati ni jevreje ni muslimane, jer su zgrade bile muzeji a ne sinagoga i medresa.
i fakat kad malo bolje skontam, sto u sarajevu sinagoge nisu u ovim bojama.
dragi pedja, ona velika sinagoga tamo kod careve dzamije isto tako “lici” na nesto sto se zove pseudo-maurski stil a nije prugasta.
ja sam mislio da si ti imao dokaze koji zaista dokazuju pripadnost sinagoge u zenici, a ti izgleda gledao i vidio slicnosti.
doba strucnjaka se nastavlja.
ja sam za to da se fakat saceka odgovor jevrejske opcine ili koga vec pa da se tacno zna sta i kako da se ofarba.
koks
February 9, 2011 at 14:39
“Ne pričam nikada stvari bez pokrića.”
a onda kazes: “nisam htio da pametujem”.
niko ti to ni ne kaze, ali daj barem jedan jedini oblik pokrica za ideju da je originalna boja oker bordo prugasta, i da ova gradjevina zaista pripada pseudo-maurskom stilu.
i ja se ovako zaletim, da ispravljam svasta nesto, i da podrzavama svasta nesto, pa na kraju bude da ni one zene u bosanci nisu bas tako jadne kao sto su se predstavljale.
zenicaonline
February 9, 2011 at 14:52
Iz Muzeja su nas zamolili da objavimo sljedeće fotografije “kao komentar na neutemeljeni tekst o zeničkoj sinagogi”
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/vr4sgn.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/hx6cfc.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/adcmbn.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/3494475413_3177e10f53_b.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/1213949877.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/1093441806.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/25it4x2.jpg
http://zenica-online.com/wp-content/uploads/2011/02/5cd47656ae816f8df1c68c50d38336e8.jpg
Pedja
February 9, 2011 at 15:39
Ovako,
Ova prepiska stvarno vise nema smisla. Uz svo duzno postovanje, jedino bih ovako mogao raspravljati sa ljudima koji su potrosili na ucenje istorije umjetnosti bar onoliko sati koliko sam ja proveo izucavajuci je. Koks me pita otkud ja mogu da tvrdim da sinagoga u Zenici pripada pseudo maorskom stilu? Pa ako mu nije dovoljan veliki broj karakteristicnih odlika u eksterijeru pomenute sinagoge – onda je dovoljno da makar dodje ispred nje i procita metalnu plocu u kojoj je ugraviran taj podatak.
Sa druge strane, ne mogu da se slozim sa opaskom da ja po defaultu znam manje zato sto imam manje godina od Vas, gospodine Mirsade. Ja stojim iza svojih rijeci, a iza tih rijeci stoji jako mnogo polozenih ispita iz istorije umjetnosti, mnogo sati izucavanja onoga sto je covjek stvorio prije nas, jako mnogo znanja prikupljenog iz prve ruke pri obilasku istorijskih mjesta, galerija, kao i jednostavno – moja ljubav prema kulturnoj bastini svijeta.
Uzasno je porazna cinjenica da sam ja i moj tekst docekan na ‘noz’ od strane odredjenog broja ljudi. Porazno je, ali i ocekivano. Upravo u tekstu sam pisao o ljudima koji masu diplomama, o ljudima koji se busaju u prsa da su profesionalci. Znate li koliko ja znam ljudi sa svog faksa, za koje iskreno mogu tvrditi da nemaju pojma ni o cemu? Znate li vi ljude na svojim fakultetima, koji su se jedva provlacili da bi kasnije zavrsili na bitnijim pozicijama? Znate li vi tehnicke inzinjere koji ne znaju koliko pola metra zaista iznosi? Znate li vi diplomce koji misle da ce biti blize mjesecu ako se popnu na brdo? E, ja znam…Diploma danas ne znaci nista. Nazalost. Danas samo rad i trud moze garantovati za vas. Ja, iako imam jos uvijek malo godina, imam jako mnogo uradjenih stvari iza sebe, mnogo dobrih radova, nagrada, priznanja. Ne mislim da sam manje vrijedan od ljudi koji sjede na bitnijim pozicijama. Moj argument su samo znanje i umjece, dok je njihov fotelja. I to je tako, i ja to prihvatam te me stoga ne cudi lavina komentara nadleznih, profesora iz gimnazije koje sam cijenio, kao i par ljudi koji su pokusali da napadaju mene a ne moju rijec i argument.
Za kontraargumentaciju gospodina direktora Muzeja Zenice stvarno nemam rijeci. Veoma sam tuzan sto vidim ovakve kontraargumente covjeka koji bi trebao da zna osnovnu razliku izmedju stila Neoklasicizam i Pseudo maorski stil. Samo dvije, od svih slika koje je prilozio kao argument, ulaze pod kategoriju Pseudo maorskog stila. Ostale gradjevine su klasicni primjeri neoklasicizma, pravca koji se oslanjao na povratak klasicnih formi Rima i Grcke. U primjerima direktora muzeja Zenice koje je prilozio mogu se vidjeti triptih, dorski stub, neoklasicna plastika, itd…Mnogo daleko od pseudo maorskog stila, stila koji je tako karakteristican za nasu drzavu (zapravo, jako rijetko se javlja bilo gdje drugo u bivsim republikama Jugoslavije). Te argumente ne mogu, nazalost, uvaziti. Fotografija Narodnog pozorista u Sarajevu? Svako moze da zagoogla i da vidi kojem stilu ta gradjevina pripada…Hvala u svakom slucaju.
Slika govori vise od 1000 rijeci. Ja necu vise da pricam o ovome ljudima koji apsolutno ne citaju ono sto sam uopste u tekstu pisao, i onda vodjeni urodjenomj potrebom za kontriranjem – prozivaju i izvrcu stvari koje sam tvrdio. Imam pametnijeg posla. Moj argument ce biti kolaz od preko 25 gradjevina (vecinom iz BiH) koje sam sakupio, gradjevina koje sve do jedne posjeduju iste one karakteristike eksterijera, koje je nasa sinagoga do nedavno imala.
Link za taj kolaz je:
http://img198.imageshack.us/img198/8385/pseudomaorski.jpg
Da li nakon ovoga trebam bilo sta vise da kazem? Pa zaista…
Takodjer, ako vam ni to nije dovoljno, pogledajte clanak o i primjere tog stila na Wikipediji.
Link za to je:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Pseudomaurski_stil
Sve sto sam zelio jeste da uzmem svoje gradjansko pravo i istaknem svoje neslaganje (kao nekoga ko o ovome zna malo vise) sa restauracijom objekta koji je nama gradjanima u Ze prilicno drag. Ja imam pravo da kazem da se ne slazem, imam pravo da argumentujem i imam pravo i da se povucem iz rasprave. Uzasno je kako se svaki komentar ovog tipa, svako podizanje glasa, svaki nastup iole obrazovanog covjeka (da, smatram se za takvog, pa vi kako hocete) – doceka na noz u ovoj sredini. Bilo kakav vid javnog razgovora, diskusije i kritike, uvijek predje u vrijedjanje i ‘prosipanje’. Kada kombinujete to sa foteljama koje su zaposjeli ljudi bez kredibiliteta I znanja, dobijete razlog zbog kojeg nam nikada nece krenuti na bolje. Ambijent u kojem zivimo ce propadati, djeca ce izlaziti naocigled obrazovana sa velikim rupama u znanju, a vi cete provoditi i dalje vrijeme za racunarom gledajuci u meni krivca ili eventualno izaci na ulice i gadjati opstinu jajima.
I na kraju, kao poslasticu, obzirom da ste me optuzivali da ne uzimam misljenje Jevreja u obzir, dobio sam reakciju Jevrejske zajednice i komentar strucnjaka iz Jerusalema:
‘Ne ulazeci u to ko je odredio novu boju za fasadu Zenicke sinagoge odgovorno tvrdim, na osnovu svog znanja, iskustva a i arhivskih fotgrafija i dokumenata, da je prethodna koloracija fasade koja je ovom intervencijom potpuno promijenjena (da ne kazem unakazena!) bila najbliza originalnom sklopu boja koju je predvidio arhitekt – a ujedno je bila i potpuno u skladu sa uobicajenom praksom obrade fasada sinagoga u Austro-Ugarskoj. Sve sinagoge u B/H koje su radjene u Neo-mavarskom maniru koristile su tu kombinaciju boja (pa cak i ako nisu bile prugaste, kao npr. Askenaska sinagoga u Sarajevu i sinagoga u Travniku). Nazalost, sta je ucnjenjeno, ucinjeno je i tesko je ocekivati da ce svo ovo, vrlo dobronamjerno, dopisivanje, doprinijeti promjeni boja fasade zenicke sinagoge. Ako nam ovo bude nauk za buduce restauratorske radove – postigli smo mnogo.’
Celnik Jevrejske zajednice i consultant iz Jerusalema je takodje istakao da je moj inicijelni tekst dobronamjeran ali i da obiluje sa dosta romanticnih elemenata u prici o Jevrejima (dakle ne odnosi se na arhitekturu, da se ne ‘zapalite’) sa cim se apsolutno slazem. Pricu o Jevrejima i njihovom stradanju ne trebam da pricam ja, vec ljudi koji su prosli ta iskustva. Ja sam tu da bih slusao, upijao i upozorio na pojedine nepravde, bar u ovom estetsko/ambijentalnom smislu.
Zahvaljujem jos jednom na ovolikoj reakciji, na svim komentarima I zaista, nema potrebe da se ovoliko uzrujavate oko ovoga. Stolice i fotelje ce i dalje biti popunjene istim ljudima, neznanje ce i dalje biti opsta vodilja ovih prosotra, a ja cu jos malo pa prestati da se obazirem na ovakve stvari.
Zivjeli i svako dobro vam zelim.
Pedja Kazazovic
Jasmina
February 9, 2011 at 15:59
znaju li gospoda iz muzeja koje su neznanje pokazali??..prestrasno!!…
Pedja-aferim!!–evidentno je da ovaj grad ne podnosi postojanje kriticne mase u istom…..zalosno!!!
bager
February 9, 2011 at 16:15
I ako znam dosta o arhitekturi i gradjevini, sad cu se staviti u poziciju laika! Od kako sam se rodio, nisam mrdao iz ovoga grada, prozivio sam kumunisticki i ovaj “futuristicki – nenormalni” rezim! U komunizmu, se i nije bas moglo izlagati o vjeri, a dosta se paznje posvecivalo! Jer smo bili jedinstven narod Jugosloveni (muslimani, katolici, pravoslavci, jevreji i dr.)! U to doba, se dosta posvecivalo arhitekturi, njegovom dizajnu, kada se je gradilo, biralo se i drvo da li je u skladu s objektom! Jedna mala mana tog doba jeste, ta monotonost bojama, nekako bi se reklo jesensko – mrkla boja! Nadam se da me shvatate, u jesen svi kazu da je Zenica najljepsa!
No danas sto vidim, jeste mali sataras, jedan đumbus arhitektonski! U nasem gradu, naravno ima cjenjenih arhitekti, ali jedan mali broj njih radi u drzavnoj firmi, tacnije u sluzbi grada, dok ostali rade od svoga hljeba, tacnije privatnici su! Oni zive od svoga rada, ne od hljeba drzave, ali da bi svoj projekat “kuca od 4 sprata” koas e pravi recimo u Srpskoj mahali, gdje je sve skuceno i treba saglasnost od grada, i naravno kada se da (pretezno para sve pokrece) napravi se ruglo! NIKO ovdje ne vodi racuna o gradu, i njegovoj arhitekturi, dokaz je sam pravljenje futuristickih džamija u jednom naselju od 15-20 starosti??? DA NEBI NEKO POGRESNO SHVATIO, nemam nista protiv izgradnje vjerskih objekata, al nek bude u skladu s okolinom! Jer takvi objekti strše u mahali, i gubi svoj znacaj! Ja razumijem te objekte u Dubajiu i drugim milionerskim gradovima, gdje ljudi imaju para da rpave zlatne objekte, a ne kod nas! Posto se ne gradi ovjde skoro nista, onda nek se ostavi onaj šmek, imamo mi jako lijepih starih džamija Sejmenska i Jalijska itd.
Mi smo zalutali sa arhitekturom davno, nova skola je uzela danka, ali ne ide bas u pravom smijeru, vec ide ka nekom kicu! Ugledna Arhitektica, ako je pomno pratila i istrazivala i interesovala se kako je prije izgledao objekat, ako je vec prije bio zuto sive boje??? ZASTO SE NEKO NAPRAVIO PAMETAN, il irecimo po nekima glup pa da ofarba u narandžasto-bordo boju? To sto vi pisete su totalne nebuloze, ja ne bjezim od toga da su u pojedinim zemljama sinagoge zuto-sive boje, al kod nas ljudi ne shvataju, da Sinagoga nije MUZEJ! Jeste nekada sluzio, kako se je napravio novi MUZEJ u Zenici, sa to Boze istim bojama zuto-sivim, zasto mora i Sinagoga da bude te boje??? ODGOVOR JE JEDNOSTAVAN, bilo ŽUTE BOJE!
Sinagoga je bila jako zapusten objekat, poceo je da trune, a bila je simbol Zenice, jedan od ljepsih objekata u Zenici, barem sto se tice kulture i historije! I gle bas sad kao ono da se malo renovira!
Stvarno smijesno i u jednu ruku je sve to zalosno!
Zdenka
February 9, 2011 at 17:06
Mirsade, pokojni Fikret Fićo Ibrahimpašić je putovao dalje od sreskog sjedišta Travnika, vezirskog grada, a i znao je mnogo. Da nije, ne bi tražio da se zgrada sinagoge, u koju je poslije NAME smješten Muzej grada Zenice, oboji tako kako je obojena.
Možda neko iz Jevrejske opštine i ima neku sliku sinagoge kako je izgledala prije nego što su je komunisti pretvorili u MALU NAMU, možda i nema, ali Pedja je u pravu kada govori o karakteristikama Pseudomaurskog stila.
Boje sefardskih sinagoga, provjerila sam, a možete i vi: u Budimpešti, http://en.wikipedia.org/wiki/File:BudapestSynagogue.jpg, Sofiji http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sofia-synagogue-MihalOrel.jpg, u Cincinnatiju http://en.wikipedia.org/wiki/File:Plum_Street_Temple.JPG
Izuzetno cijenim vaše poznavanje stare Zenice, ali također cijenim i istoriju umjetnosti i istoriju arhitekture. Nekada su to bili obavezni predmeti na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Nadam se da su i danas.
Nažalost kao što bi rekli stari Latini Tempora mutantur… pa što ne bi mogle da se mijenjaju i boje…
Lijep pozdrav od zeničke gimnazijalke koja će, ako bude živa, dogodine slaviti 50 godina mature položene u zgradi Gimnazije koje više nema!
medina
February 9, 2011 at 17:09
stvarno smijesno, ja mislim da nisu imali para da stave boju koja odgovara.. hahaha
i da ne znam nista o tom stilu, a znam, rekla bih da nesto nije u redu sa ovom zgradom…
zenicaonline
February 9, 2011 at 17:15
Dragi naši,
čini se da su svi iznijeli svoja mišljenja i dobili smo stavove koji su prilično nepomirljivi. Kako god, mislim da niko više ne može reći nešto novo po pitanju ove teme. Stoga, da ne bi sve dalje produbljavali i da ne bi došlo i do upotrebe možda nekih težih riječi, ovu diskusiju zatvaramo.
Ukoliko neko bude i pored toga imao potrebu da iznese svoje mišljenje može nas kontaktirati na email.
Lijep pozdrav svima i svako dobro
Damir Vučak