Zenica Online – novosti i price iz Zenice

Pitanje br. 28 za „Nagradno otimanje“

Pripremio: Mirsad Đulbić

Cilj pitanja: „Upoznaj Zenicu, da bi je više volio!“
Pitanje se odnosi na Međukosicu, dio grada, koji se tako naziva u popisu Bosanskog sandžaka 1604. godine.
Pravila su poznata. Ko bude dao tačne odgovore, časti me kafom i pićem, zato jer zna. Ko ne zna, naučiti će od onih koji znaju i koji budu dali tačne odgovore.

Pitanje glasi:

Koji je ovo dio grada i šta se prethodno nalazilo na mjestu ovih zgrada?

Mislim da pitanje nije teško, pa je za očekivati da bih mogao nabrati bar pet-šest kafa i pića.

Da malo pomognem. Zgrade su novije gradnje, nakon rata u BiH. Dio grada se u Popisu Bosanskoga sandžaka iz 1604. godine naziva Međukosica.
U opisu granica tadašnje kasabe Zenica, koja je pripadala nahiji Brod, stoji ovako:
Na osnovu sudskog hudžeta, na prostoru od jaza vakufskog mlina pa javnim putem koji ide od Požege, preko zeničkog polja, do rječice Kočeve, gdje se granica zavr¬šava, ušur od vinograda, bašći i bostanluka sa područja Međukosica, i područja rječice Kočeve nije ubilježen u defter, a spahiji će stanovništvo davati samo pristojbu mlađarinu.

Za vas koji želite proširiti svoja znanja o Zenici našoj, evo opisa granica kasabe Zenica, pa pokušajte odgonetnuti gdje je koja kuća bila, orah, bostan i ostalo. Obratite pažnju, još nije bilo šljiva u Zenici, ali jeste mnogo bostana i drugoga voća, te vinograda.
Ko uspije nacrtati granice tadašnje kasabe Zenica, dobiti će dva bostanluka

1. Sama kasaba Zenica, pripada Brodu:
Stanovnici spomenute kasabe su zanatlije i budući da žive od zanatske pri¬vrede oni, prema starom defteru, nisu zaduženi rajinskim porezima, a samo njihove pristojbe badihava i mlađarina zabilježene su kao prihod spahije.

Granice spomenute kasabe jesu slijedeće:
Dolazeći u spomenutu kasabu javnim putem iz Požege, kod vinograda nalbanta Velibega, koji se nalazi na jugoistočnoj strani, skreće se na sjever, zatim čiflukom terzije Iskendera, zatim uzvišicom na zapadnoj strani do kuće Ahmedovog sina, zatim od njenog ugla, idući jugoistočnom stranom oko 20 aršina bašćom Omerovom do ugla njegove kuće, zatim bašćom topalastog Firuza do orahovog stabla, odatle njegovom njivom na jugoistoku, pa njivama spahija Zafera i Ferhada na jugu, zatim prema kući Ibrahim-aginoj, kako ide javni put. Skrenuvši na sjever iz čaršije, preko mosta na rijeci Bosni, granica ide javnim putem do vrha posjeda Ibrahim-bega, sina Behramova, odatle njegovim posjedom do stabla akacije kod gumna, a oda¬tle posjedom sinova spomenutog Behram-bega do posjeda papudžije Hasana, odatle na jugoistočnoj strani posjedom muezzina Husejn-halife, odatle do vrta voćara Fer¬hada, odatle sjevernom stranom, bostanom Živaja do javnog puta, zatim javnim pu¬tem pokraj bostana spahije Jusufa, pa na zapadnoj strani njivom Hadži Sinanovom, odatle prema jugoistoku do velikog trešnjevog stabla, zatim na južnoj strani bosta¬nom katiba Kurda, zatim na istoj strani pokraj kuće Husejna Abdullahova, te na sje¬vernoj strani njivom Behramovom. Odatle granica ide prema jugoistoku, od bostanluka Zaferova i Hadži Hasanova, pa bostanlukom Hurreme hatun i Zulfikarovim bostanlukom do gornjeg ugla njegove kuće, odatle pokraj njegove pojate, a odatle na južnoj strani do stopa, odatle do Oručovog dvorišta, odatle do Sulejmanove kuće, odatle ide jugoistočnim pravcem i spaja se s kućom Ramadanovom. Odatle granica ide njivom Sulejmanovom sa južne strane, odatle prema zapadu do Mezidova bosta¬na, odatle Carskim putem preko zeničkog polja do odvoda (kanal), odatle obalom rijeke Bosne do pješačkog mosta, odatle dalje rijekom Bosnom do rječice Kočeve, a odatle do jaza vakufskog mlina i izlazi na javni drum koji vodi od Požege, gdje se granica završava.

Spomenutom granicom obuhvaćene su zemlje koje predstavljaju zemlje spomenute kasabe. Na traženje stanovnika ove kasabe i uz pristanak spahije, zave¬deno je u defter da se spahija ubuduće neće miješati u to.

Na osnovu sudskog hudžeta, na prostoru od jaza vakufskog mlina pa javnim putem koji ide od Požege, preko zeničkog polja, do rječice Kočeve, gdje se granica zavr¬šava, ušur od vinograda, bašći i bostanluka sa područja Međukosica, i područja rječice Kočeve nije ubilježen u defter, a spahiji će stanovništvo davati samo pristojbu mlađarinu.

Slični postovi

• May 19, 2012 -- Rješenje pitanja br. 51 za „Nagradno otimanje“ (0)
• May 10, 2012 -- Pitanje br. 51 za „Nagradno otimanje“ (4)
• April 21, 2012 -- Rješenje pitanja br. 50 za „Nagradno otimanje“ (1)
• February 14, 2012 -- Pitanje br. 50 za „Nagradno otimanje“ (4)
• February 5, 2012 -- Rješenje pitanja br. 49 za „Nagradno otimanje“ (0)