Zenica Online – novosti i price iz Zenice

AUSTRIJSKA ČESMA

Pripremio: Mirsad Đulbić

U ovoj godini je Austrijska česma napunila 100 godina postojanja. Jedno vrijeme nakon rušenja, u sedamdesetim godinama, bila je van funkcije, ali je ponovo ozidana sa istim kamenjem, koje je pri rušenju pažljivo obilježeno i sačuvano. Česma je pri toj rekonstrukciji pomjerena u odnosu na raniji položaj, Ovih dana je u toku rekonstrukcija Austrijske česme, a navršilo se i devet godina od kako je model Austrijske česme prihvaćen kao suvenir Zenice. Pri sadašnjoj rekonstrukciji česme, dograđeno joj je davno odlomljeno jedno korito, novo postolje, a rekonstruisani su dovod vode i kanalizacioni odvod, te očišćen kamen od grafita. Na redu je livenje lule za drugo korito, iluminacija i vjerovatno video nadzor.

Ova česma je od strane graditelja dobila naziv „Austrijska česma“, jer su je Austrijanci izgradili. Zeničani su je zvali tako, ali i Čaršijska česma nakon I S.R. jer je tada pominjanje Austrije bilo incidentno. Kolokvijalni naziv s kraja šezdesetih godina je Konjska česma, koji mi se ne dopada. Ima navodno više istina zašto se tako zove. Po jednima radi napajanja konja, a po drugima jer su lule (pipe, slavine) kao biva ličile na konjsku glavu. Sve u svemu, naziv Konjska česma je novijeg datuma i trebalo bi ga potisnuti ispravnim nazivom česme – Austrijska česma.

Austrougarski car Franjo Josip je u maju i junu mjesecu 1910. godine putovao Bosnom i Hercegovinom, pa je tako proputovao i kroz Zenicu, gdje se zadržao 20 minuta, kako je nalagao red vožnje carskog voza. Detaljnije o prolasku kroz Zenicu, slike zvaničnika i red vožnje carskog voza u ranijem postu:
Rješenje pitanja br. 8 za Nagradno otimanje

Gradnju ove česme su finansirali Zemaljska vlada BiH i carski budžet.

Malo o istoriji postojanja česmi na Mejtašu, kao dijelu Čaršije

Mejtaš je trebao česmu, ali je nije imao sve do 1907. godine. Do tada su se sva tri hana, pekare, slastičarne, kafane, trgovci, stanovnici, čaršijska džamija i namjernici koristili vodom sa česmi Kulovica, Barutak i Kadinica.

Zauzimanjem načelnika Zenice, je 1907. godine čunkovima dovedena voda sa česme Kulovica na Mejtaš, blizu Hercegova hana (koso, nasuprot Kajmekamove kuće). Obzirom da je Kulovica i na svom prirodnom izvorištu imala lule (pipe) ispod nivoa okolnoga tla, a nalazila se po prilici malo ispod sadašnjeg solitera T-1 (Kineski zid), dovođenjem vode na Mejtaš, česma je morala radi potrebnoga pada od Kulovice, biti ispod nivoa okolnoga tla. Kamenom je ozidana jama dubine cca 90÷100 cm, veličine cca 2 x 2 m, a na sredini jame nizak kameni stub, visine do cca 80 cm, sa lulama od livenog željeza, postavljenim na sve četiri strane i odignute 40 cm od dna jame. Voda je otjecala podzemnim prokopom ka Bosni, pored Čaršijske džamije, trasom prethodnog površinskog odvoda sa Kulovice (izvorišta).

U okviru europeizacije Zenice, tadašnji zenički načelnik Ali ef. Harmandić, je 1910. godine poradio da Zenica dobije prvi savremeni vodovod sa kaptažom zapremine 300 m3. Kapacitet je bio 18 l/s. Ovaj vodovod se zvao Strmešnjak, a kaptiran je veoma jak izvor na padinama Strmice. Narod ga je prozvao Gračanica, jer je bio smješten u Gračanici, između Gornje i Donje. Zenica je tada dobila desetak novih česmi, a među njima i Austrijsku česmu. Naime, razvođenje vode u kuće je bilo izuzetno skupo i česme su bile i ostale način snabdijevanja vodom.

Gradnja reprezentativne kamene česme, sa polaganjem vodovodnih cijevi i kanalizacionog odvoda je iziskivala značajna sredstva. Najvjerovatnije je načelnik sve dogovorio sa austrijskim vlastima, koje su platile potrebne radove.

Uglavnom, Austrijska česma je otvorena u 10,00 sati, dne 30.maja 1910. godine, nakon čega su prisutni krenuli ka željezničkoj stanici, radi dočeka cara, koji je prema voznom redu tada boravio od 11,48 do 12,08 sati. Detaljnije u tekstu: Rješenje pitanja br. 8 za Nagradno otimanje

Austrijska česma kao zenički suvenir

Zenica nije imala reprezentativan suvenir, pa je Turistička zajednica februara 2001. g. raspisala Javni konkurs. Nagrađeni rad je bio maketa Austrijske česme u tri veličine, autorsko djelo dvojice zeničkih entuzijasta, Alije Zukića i Josipa Klicića – Klice. Njih dvojica su uradili austrijsku česmu sa razmjerama 1:10; 1:20 i 1:35, tačno po stvarnim mjerama te česme. U tijelo česme su ugradili pumpicu sa rezervoarom obojene tečnosti, tako da suvenirska česma ima i protok tečnosti. Lule (pipe) česme su urađene metodom mikroliva, tako da i one odslikavaju osobine Austrijske česme. Promocija suvenira je održana 13.09.2001. g. u prostoru BZK „Preporod“.

Sve ostale informacije o ovom suveniru, od raspisivanja javnog konkursa pa na dalje, dao sam kao skenirane dokumente, da ih ne prepričavam, pa koga interesiraju zanimljivi detalji o stvaranju ovoga suvenira, može pričitati.

Uglavnom, Zenica se kao grad nije ni najmanje potrudila, da valorizuje trud uložen na osmišljavanje, izradu i izbor zeničkog suvenira. Nepostojanje interesa za Austrijsku česmu se opaža i kroz nedostatak novca za njenu revitalizaciju, ali i kroz očito aljkav rad kamenoklesara. Novo korito uz napredne tehnologije obrade kamena je lošije urađeno, nego postojeće prije 100 godina! Čini mi se da je česma dogradnjom nesimetričnoga postolja izgubila na ljepoti, simetriji ali i na visini. Česma bi trebala od gornje ivice postolja do vrha da ima visinu 2,8 m.

Trenutno se suveniri Austrijske česme u više varijanti izvedbi, mogu nabaviti na slijedećim adresama:
- Klicić Josip, Travnička cesta 36/8/32, Telefoni: 032/248-440 i 063/965-987
- „Džungla“, ul. M.S. Serdarevića 2 – www.dzungla.ba