zenicaonline@gmail.com

Zeničke ljetne bašte – uz vodu

Pripremio: Mirsad Đulbić

Boravak uz vodu, za vrijeme ljetnih vrelih dana, je oduvijek privlačio ljude, bilo da je teferič, izlet, ljetna bašta ili drugi oblik ili razlog boravka uz vodu. Istina, do smjene okupatora 1878. g., u Zenici nije bilo mehana ni ljetnih bašti. Bile su samo kafane u hanovima. Industrijskim razvojem Zenice, stanovništvo raspolaže sa više novca i počinju se javljati potrebe za novim načinima i mjestima potrošnje i provoda. U početku stidljivo, otvaraju se mehane, pa aščinice, hoteli i posljednje u nizu ljetne bašte. Prve ljetne bašte su otvorene nakon 1905. godine. Za kratko vrijeme ih je u Zenici bilo pet. Ljetne bašte uz vodu su posebna atrakcija i uvijek su privlačile veći broj posjetilaca. Gotovo u isto vrijeme su u Zenici, oko 1925. godine, otvorene dvije ljetne bašte.

Jedna je bila kafana sa ljetnom baštom vlasnika Saliha Omerspahića, smještena u mahali Kučukovići, na lijevoj obali Bosne, na lijevoj obali ušća Kočeve. Ova ljetna bašta je imala mali kapacitet. Redovno je bila puna za vrijeme ljetnih vrelih dana i ljetnih večeri. Vlasnik, Salih Omerspahić se dosjetio, kako da usluži teferičlije i kupače na Kamberovića polju, pod topolama, na suprotnoj obali Bosne. Razvukao je tanku sajlu, na koju je zavjesio drveni avion dužine 75÷80 cm. Avion se klizao po glatkoj sajli od ljetne bašte prema topolama, noseći kafe i rashlađene sokove. Brzina spuštanja se kontrolisala poteznim tankim užetom, koje je služilo za povrat aviona natrag. Salih Omerspahić je inače bio terzija (krojač), pa kako je počela rasti konkurencija od konfekcije, on se okrenuo ugostiteljstvu. Bio je u čaršiji znan po lijepom glasu. Znao je često zapjevati gostima, a počesto je sa minareta čaršijske džamije ezanom pozivao vjernike na namaz.

Položaj ljetne bašte – kafane saliha Omerspahića. Topola je još uvijek na svom mjestu i pretpostavlja se, na bazi starijih zeničkih razglednica i fotografija, da je stara minimalno 100 godina, kao i nekoliko preživjelih topola na desnoj obali Bosne. Treba imati u vidu činjenicu, da je sadašnji nivo terena podignut za cca 70 cm u odnosu na raniji, a radi gradnje obalnog bulevara i ravnomjernog njegova nagiba.

Druga ljetna bašta uz vodu, mnogo veća i poznatija je bila „Čurukovića bašta“, koja bijaše smještena uz desnu obalu Babine rijeke, oko 200 metara od ušća u Bosnu. Na priloženoj karti je crvim linijama ucrtana Čurukovića bašta. Tada nije bilo širokotračne pruge, te između kuća, mlina i Čurukovića bašte, nije bilo barijere. Bašta je imala zidani ugostiteljski objekat, te brojne stolove sa stolicama. Gosti su sjedili oko tekuće vode kanala, koji je vodio ka Čurukovića mlinu. Jedan dio stolova je bio postavljen uz obalu Babine rijeke. Baštu je posljednji držao Derviš Čuruković, kojemu je bašta sa kacarom, nacionalizirana 1945. g. On je baštu naslijedio od svoga oca Salke Čurukovića. Baštu i kacaru su osnovali Salko Čuruković i njegovih šestero braće. Sem ljetne bašte, bila je i kafana koja je radila cijelu godinu. Na imanju je bila kacara sa velikim kacama za komljenje šljive. Svaka kaca je primala po vagon šljiva (10 tona). Rakija se pekla na više rakijskih kotlova (veselih mašina).


Skica položaja Čurukovića bašte i kasnije bašte „Bistro“

Proizvodilo se 4.000 ÷ 7.000 litara ljute i meke rakije, isključivo za potrebe posluživanja gostiju u Čurukovića bašti. Posjetioci su za večernje ljetnje sjedeljke (akšamluke) više tražili meku rakiju, jer je oštra uz ljetnje sparine i vrućine, bila nezgodna. Ova bašta je bila poznata i po njegovanju tradicije pripremanja čimbura na prvi dan proljeća. Znalo se tada okupiti i više stotina čimburaša. Čimbur i lepine su bile besplatne za sve posjetioce. Kokošija jaja su tada bila vrlo skupa, jer nije bilo proizvodnje jaja, ni farmi, kao sada.

Nakon nacionalizacije Čurukovića bašte, ta je bašta radila još 3÷4 godine i ugasila se. Izgradnjom širokotračne pruge Šamac – Sarajevo, kuće i bašta Čurukovića su razdvojene nasipom, te je i bašta smanjena. U nasipu je urađen tunel za prolaz vode iz kanala na vodenicu. Vodenica odavno ne radi. Srušena je nakon gradnje objekta „Bistro“, koji je većim dijelom koristio prostor Čurukovića bašte.

Na priloženoj karti je objekat „Bistro“ sa ljetnom baštom ucrtan zelenom bojom. Objekat „Bistro“ je podizan 1960.÷1962. godine.
Zadržano je postojeće drveće, koje je davalo dobar hlad. Kanal, koji je vodio ka Čurukovića mlinu je dobio blago krivudav umjesto ravnog toka. Dograđena je fontana, približno okrugla izgleda. Na priloženoj fotografiji vidi se nedovršena zgrada „Bistro“-a, fontana i krivolinijski tok kanala. Radi radova na kanalu i ugradnje ustave, kojom nisu više mogli gospodariti Čurukovići, vodenica je skoro prestala raditi, pa je srušena, a na njeno mjesto izgrađena stambena zgrada, koja postoji i sada. Kroz tunel je preduzeće „Grijanje“ provuklo magistralni toplovod Φ 300 mm. „Bistro“ je radio i zimi, ali ljeti je bio uvijek prepun, posebno u večernjim satima, jer je najčešće bila i muzika u živo. Bistro je radio sve do sredine sedamdesetih godina, kada je izgrađen tadašnji „autoput“ Sarajevo – Zenica, danas magistralni put M-17. Bistro je srušen i izmješten na bulevar Kulina bana, blizu Bilinopoljskog visećeg mosta.

U novija vremena, bilo je više ideja da se naprave ljetne bašte uz vodu, ali….. Krajem šezdesetih godina, otvoren je divan objekat na Janjićkoj adi „Plava laguna“, do kojega se dolazilo mostićem s lijeve strane rijeke Bosne. Ovaj restoran – ljetna bašta je radio desetak godina, dok promet nije gotovo u cijelosti prešao na magistralnu cestu M-17.

Objekat „Bistro“, proljeće 1962. g. Nezavršen sprat.

Trenutno Zenica ima više ljetnih bašti uz vodu i blizu vode. Ljetne bašte blizu vode nisu temom ovoga teksta, nego samo one uz vodu, a takvih trenutno ima tri. Na slikama su predstavljene ljetne bašte koje se nadvijaju nad obalom Bosne. Nisu dati nazivi ljetnih bašti, jer bi to bila reklama. Na slici „Ljetna bašta – 1“ su ustvari dvije ljetne bašte. Vidljivo, da su bašte nad Bosnom oko 1,5 m. Pri gradnji ove dvije ljetne bašte, nisu oštećena stabla javora. Pozicija ove dvije ljetne bašte je dobra, kada je u pitanju hlad. Na ovom mjestu je sunčano najdalje do 11,00 sati, a potom je tu prirodni hlad od gustih krošnji razgranatih javorova. Pristup je sa trotoara.

Na slici „Ljetna bašta – 2“ je restoran – bašta, koja je prva napravljena uz Bosnu, jula 2007. g. Pristup je sa trotoara na šetalište koje nikada nije dovršeno, a protezalo se od ušća Kočeve do Drvenog mosta. Kako se vidi sa slike, bašta je smještena na tom šetalištu. Ljetna bašta je nadvijena nad Bosnom cca 1,5 m.

U gradnji je ljetna bašta nizvodno od prethodno pomenutih. Za razliku od prethodnih bašti nije nadvijena nad Bosnom, nego nad obalnim šetalištem. Pri gradnji su krošnje javorova osiromašene rezanjem grana. Izgleda da projektant nije znao uklopiti konstrukciju tende, a da ne dira grane drveća. Vidjeti sliku „Ljetna bašta – 3“.

U Zenici ima još ljetnih bašti, koje su blizu vode, ali nisu „uz vodu“ kao sve prethodno opisane. Prije 20 godina je u idejnom rješenju bila ljetna bašta na jagnjištu. No kako se nije realizirao projekat revitalizacije Drvenog mosta i trgovki na njemu, nije realizirano ni idejno rješenje ljetne bašte nad Bosnom, na Jagništu. U kanjonu Lašve ima par liejpih ljetnih bašti, koje se nadvijaju nad Lašvom.


Ljetna bašta – 1


Ljetna bašta – 2


Ljetna bašta – 3

About the Author

Related Posts

  1. coba

    Ove zadje tri fotografije je nešto najgluplje što je odobrila glupa općinska služba, za pet godina bit će sigurno 20-tak, majmuni!

  2. ALMO

    Drvo je platilo cijenu za baschu 3, i sigurno ce ih jos platiti. Ako naprave ljetne basce citavom duzinom od koceve do novog mosta uz lijevu obalu onda nece morati razmisljati( mada ni sada ne razmisljaju glavom) o instaliranju ograde koja bi sprijecila sudbinu nesretne Selme K. Proslo je toliko vremena jos nisam vidio da neko i povlaci to sigurnosno pitanje. Na fotki 2 se vidi mali komad ograde iza autobusne stanicem ( jest ruzna ali bolje nego nikakva), mada ne bi trebao biti problem da se napravi zid ili nesto slicno poput dionice izmedju lamele i koceve.

  3. haps

    Bolje da su napravili tj prosirili bulevar sa po jos dvije trake kao sto je to nekad davno i trebalo da bude, nego ovako za saku para prodali i napravili glupost..

  4. mahir

    OPSTINARI su seljaci ljudi,za 10 maraka ko i saobracajce ih kupis.Baste na bosni,bulevaru URBICID klasika ,da ne govorimo o KAMENOM SPAVACU ,uz pijetet naravno poginulima u ratu,moglo i moralo je to mnogo promisljenije i ljepse,sada taj dio niko i ne posjecuje i svi izbjegavaju i proci tuda.U principu sve,sto ovi novi graditelji,nasa zenicka vlast je napravila,je tako,bez osjecaja za mjeru estetiku i funkciju.To su ljudi sa sela,nikad nazalost nece dobiti osjecaj za mjeru i sta znaci zivjeti u gradu,a to cemo jos dugo gledati i trpiti. Zenica je sve vise selo a sve manje grad,i pored toga sto se kao nesto gradi.Hocemo za njih glasat,e to i zasluzujemo

  5. Esegovic Drago

    Stvarno zalosno,poslije onog nagradnog pitanja br.9 M.Djulbica gdje se vide ona tri obiljezena drveta a stara su vise od 50 godina sa sansama da namire jos najmanje toliko,vidjeti sakacenje mladjeg drvoreda a sve nemarom ljudskim.
    Vrijedi li rezanje grane ili cijelog drveta opcini vise nego samo drvo?po meni ne jer nece nikada napuniti svoj opcinski proracun uplacenim doprinosima(ako se uopce uplacuju) cijenom ovog drveta.
    Drvored je zajednicko vlasnistvo svih gradjana pa tako niko nema pravo,pa niti sama opcina da ga unistava a da pritom ne obavjesti i ostale nadlezne sluzbe sa valjanim razlozima za to.
    Obala rijeke Bosne je javno drzavno dobro,i gdje su tu dozvole od strane Drzave tim lokalnim politickim mocnicima a koji nemilice izdaju dozvole za rad takvih objekata.
    RADI SE O CISTOJ UZURPACIJI DRZAVNOG ZEMLJISTA.
    Niti jedna opcina u BiH nema pravo izdavati dozvole za rad objekata tog karaktera a bez prethodne suglasnosti visih drzavni struktura.
    Radi se o cistom otimanju javnih povrsina,nisam strucan po pravnim pitanjima ali se jako nadam da se na ove stranice javi i osoba koja to jeste.
    Hvala i pozdrav svim sugradjanima dobre volje.

  6. MSC

    Ja stvarno ne znam cemu svo to negodovanje i konstantno protivljenje.
    Ove baste se vrlo lahko mogu srusit za jedan dan – i nema ih vise, ko da nisu ni bile!
    … ovako fino mozes da sjedis uz rijeku i pijes kaficu.
    Ja da se pitam ja bi dozvolio citavom duzinom obale da se naprave baste – pa da bude nesto kao i u Beogradu – splavovi uz Dunav dugi 5 km!!!

  7. miro

    ja se sjecam kalinica baste i njena je nadkrivena basta bila povis Koceve.UUmmmm jos osjecam miris Koceve i Cevapa

  8. Mirsad Đulbic

    Stidljivim posjetiocima ZO, koji su mi slali e-mailove u vezi lokacije ljetne bašte – kafane Saliha Omerspahića. Potrudio sam se i danas snimio lokaciju gdje je davno nekada bila, na fotki ucrtao položaj, dostavio redakciji ZO-a i admistrator je postavio fotku u tekst, tako da je omogućen kontinuiran pregled posta – teksta.

  9. kozolec

    Slažem se sa Dragom…uzurpacija javnog i skrnavljenje prirodnog dobra…gradskim očevima bi ovo trebalo da služi kao masterplan…koja služba uopšte izdaje radne dozvole i na osnovu kojih argumenata??? Ako je konzumacija kafe uz vodu dovoljan argument onda nam se smiješi niz ovakvih i sličnih objekata.

  10. eso

    ovo je dno dna šta je dopustila općina,takav seljakluk još nigdje nije vidjen,jedan objekat ovakav,drugi onakav,jedan u drvetu uradjen,drugi sav u metalu,pa ima li iko mozga u općini,postoji li služba za urbanizam??!!!

  11. Benjamin Čuruković

    ne znam sta bi rekao, zao mi je svojih pradjedova sto nema vise nase basce

Leave a Reply

%d bloggers like this: