U susret nedjelji Crvenog križa

Thursday, May 6th, 2010 at 11:23

Visited 692 times, 1 so far today

U susret nedjelji Crvenog križa

Razgovarao: Damir Vučak
Foto: Almir Alić

Danas smo posjetili prostorije Crvenog križa Općine Zenica i razgovarali smo sa sekretarom Oruč Armom. Povod je nedjelja Crvenog križa koji se obilježava u 190 zemalja članica međunarodne organizacije Crveni križ a koja traje od 8. do 15. maja ove godine.
Zamolili smo gospođu Oruč da nam objasni bar dio aktivnosti Crvenog križa općine Zenica?
Kao što ste već rekli svake godine tradicionalno se u ovo doba godine obilježava nedjelja Crvenog križa. U toj nedjelji se intenziviraju sve aktivnosti našeg udruženja. Ove godine će u centru grada biti postavljen štand na kojem će se prodavati markice. Ovogodišnji slogan je „nije teško biti human“ i prodavat će se markce po cijeni od pola marke a u suradnji sa poštom prodavat će se markice od 0,20 KM koje će se moći kupiti samo u pošti. Prikupljeni novac ide u fond za zbrinjavanje socijalno ugroženih kategorija i u fond za dobrovoljne davaoce krvi kao i za ostale aktivnosti naše organizacije. Na tom štandu besplatno mjerit će se pritisak i šećer. Općinski sekretarijat CK izdat će i prigodan bilten kroz koji će upoznati građane o svojoj djelatnosti.

Općinski sekretarijat ima pod sobom i 30 mjesnih organizacija koji djeluju po mjesnim zajednicama u kojima će se u nedjelji Crvenog križa organizirati akcije prikupljanja prehrambenih artikala koje se kasnije doniraju socijalno najugroženijim grupama stanovništva. Posjetit ćemo pet najugroženijh slučajeva korisnika kućne njege koji nemaju rodbine, donijeti im pakete a jednom od korisnika ćemo čak i okrečiti stan. Imamo namjeru posjetiti načelnika općine u sklopu ove nedjelje pa čekamo odgovor na dopis koji smo poslali i u sklopu svega 13-og maja je akcija dobrovoljnog davanja krvi.

Koji su još problemi izuzev, poznatih financijskih? Spomenuli ste mi u prethodnom razgovoru da je slab odaziv dobrovoljnih davaoca krvi?
Poslije rata je više nego duplo smanjen broj davaoca krvi. Iz nekih naših analiza smo utvrdili da je najveći problem nerazvijena svijest o značaju darivanja krvi. Naš subjektivni razlog je nedovoljan broj ljudi koji bi trebao animirati ljudi za darivanje. Još jedan od problema je loš odnos vlasti prema darivanju krvi. Tek sada očekujemo zakon o radu u kojem će biti uveden plaćen dan kada neki radnik daruje krv. Zakon o transfuziji je dao ekskluzivno pravo za prikupljanje krvi Crvenom križu, obzirom da je i tu bio problem, naime, još su se neke druge organizacije počele baviti time a CK radi to već stotinu godina.

Pratio sam i ranije rad CK ali mi se čini da se tek u posljednje vrijeme pojavio podmladak koji je prilično aktivan, imaju čak i svoj blog i koliko sam vidio rade na animiranju javnosti?
Ne samo da animiraju nego su i vrlo akivni u svim oblastima, jedna od naših glavnih strategija jeste razviti i ojačati ogranak mladih Crvenog križa jer što prije mladi ljudi usvoje humane vrijednosti lakše će ih prenositi kroz život i tako jačati sam CK i njegov rad. Imamo takođe i zaposlene kojih nije dovoljno ali svrha postojanja svake humanitarne organizacije jeste da ima što veći broj mladih volontera.

Šta je sa narodnom kuhinju koja je bila u sastavu Crvenog križa i da li je moguće obezbijediti sredstva za rad takve ustanove u ovakvom vremenu?
U Sarajevu i Mostaru su ostale kuhinje koje su pod Crvenim križem a u Zenici je CK partner u narodnoj kuhinji. Održava se uz pomoć akcija solidarnosti preko mjesnih organizacija a nedavno je iz federalnih robnih rezervi došla donacija od dvije i po tone brašna i dvije tone ostalih potrepština. I tu imamo cilj da postanemo jedan od jačih partnera mada ja ne smatram da je uspjeh jačati rad korisnika narodne kuhinje jer to znači da ako imamo više korisnika, narod lošije živi tako da se nadam da ćemo doći u situaciju da nam ne treba toliko obroka u narodnoj kuhinji.

Koji je princip financiranja Crvenog križa?
Ck je prije tri godine po zakonu dobio ekskluzivno pravo za obuku kandidata vozača u pružanju prve pomoći tako da imamo taj izvor financiranja. Do tada su to takođe radili mnogi drugi. Moram naglasiti da je CK i nastao tako što je Henry Dunant prvi uspostavio ekipu prve pomoći i tako smo i nastali. Iz budžeta takođe dobijamo jedan iznos koji dobijaju i ostale nevladine organizacije ali je to sve nedovoljno za broj ljudi koji opslužujemo.

Koje su još aktivnosti Crvenog križa?
Osim komercijalno radimo obuku za prvu pomoć i po školama. Nedavno smo čak organizovali takmičenje u kojem je učestvovalo 12 škola. Takođe imamo brigu o starima, lica treće dobi. Imamo 70 njegovateljica koje pomaže organizacija iz Njemačke. Među njima je najveći broj samohranih majki i očeva. Oni rade obilaske 2 puta sedmično po dva sata, korisnicima pomažu u kući, donose im lijekove, vode ih doktoru, a najvažnije od svega – druže se sa njima. Trenutno imamo 130 korisnika sa tendencijom proširenja aktivnosti.

Takođe Crveni križ ima službu traženja nestalih koja je prije pojave DNK analize bila vrlo uspješna. Imamo i bazu nestalih koju smo ustupili, a sada radimo prevoze porodica do mjesta identifikacija. Osim ovog radimo i na povezivanju porodica, što u ovom periodu interneta i visokih tehnologija izgleda čudno. Međutim, samo radi primjera evo mogu reći da su se prije nekoliko dana povezali brat i sestra baš putem Crvenog križa.

Takođe radimo na zdravstvenom prosvjećivanju. U septembru obilježavamo borbu protiv tuberkuloze. To je skoro zaboravljena bolest, ali bolest koja je na drugom mjestu po smrtnosti. Izlječiva je ako se terapija uzima redovno, pa obilazimo oboljele i pratimo da li su redovni u liječenju. Takođe u oktobru imamo nedjelju solidarnosti u kojoj se prikupljaju artikli, pa se na nivou BiH skupi 60 do 80 tona hrane. Prvi smo koji su se udružili na državnom nivou, mada smo kao i država organizovani – od opštinskih, kantonalnih do entitetskih jedinica. Međutim, funkcionišemo bez problema.

Hvala na iscrpnoj prezentacija rada i djelovanja Crvenog križa i Zenica-Online će se potruditi da aktivno proprati sedmicu pojačanih aktivnosti.