Friday, May 7th, 2010 at 13:56


Visited 881 times, 1 so far today

Program prijateljskog okruženja, mrvice ili kupovina čamaca?

Piše: Tarik Mujačić

Čovjek bi najprije pomislio na neku lijepu tematiku. Asocira na lijepo, harmonično okruženje kojeg dijelite najvjerovatnije sa vašim bližnjim ili prijateljima. No, ovaj izraz dolazi iz zeničke ekonomsko-političke terminologije, a radi se naravno o nedavnom potpisu gradskih očeva sa Elekroprivredom BiH o tzv. dobroj suradnji lokalnog stanovništva Zenice sa EP BiH. Šta bi trebalo značiti »prijateljsko okruženje«?

Mrvice

Vele, da je cilj ove suradnje u unapređenju uslova života u Zenici. Stoga, građani Zenice ne trebaju brinuti o uspostavi prijateljskog okruženja na način da će upravitelj buduće HE Vranduk pokazati svoju skrb do lokalne zajednice, koja izgleda nema novca za uložiti u 34 projekta iz naslova putne infrastrukture, vodovodne i kanalizacione mreže, sporta i rekreacije u okruženju HE Vranduk, a radi se o slabih 1,5 mil. KM. Ponekad se upitam, kako to da u našem okruženju gostimo ili ćemo ugostiti investitore kao što su Indijci, Nijemci, Slovenci, a kao opština ili kao grad, ili nemamo, ili ne možemo izdvojiti osnovna srestva za izgradnju gore pomenute infrastrukture? I onda kao opština ili grad ovakve stvari prepuštamo domaćim i stranim investitorima, koji na taj način pokazuju svoju brigu za lokalnu zajednicu, a lokalna politika diže svoj rejting o privrednom razvoju. Ovo su mrvice.

Kupiti čamce!?

Ne treba biti sujetan pa kazati samo na slabe poteze lokalne politike. Radna mjesta su prijeko potrebna, energetski potencijal je velik, potrebe za energijom su sve veće i veće, naknade za vodu, jeftinija električna energija i sl. Investicija za budućnost, koja bi se trebala isplatiti. No, pomislimo li na akumulacijsko jezero buduće HE Vranduk, trebalo bi se sjetiti čisto običnih stvari pored gore spomenutih, koje bi nekom mogle biti korisne ili pak ne. Svi smo dobro svjesni posljedica Ekološkog autogol-a by Blentoven pa onda isto tako ne bi bilo loše pomisliti i na problematiku čišćenja budućeg akumulacijskog jezera od raznoraznog onečišćenja. Dobar poučan primjer je HE Višegrad, koja vjerovali ili ne izdvaja 400 000 KM na godišnjoj razini za čišćenje akumulacijskog jezera od plastičnih boca, najlona, organskog smeća. Naravno da se ovdje radi o znatno većem slivu rijeke kao i protoku vode u poređenju sa rijekom Bosnom. Kod čišćenja rijeke Drine koriste se čamci, koje su, ironično ili ne, obezbjedili u Turističkoj zajednici Višegrada, a s ciljem prekogranične saradnje i zaštite sliva rijeke Drine. Još jedan znak »prijateljskog okruženja« ili nečeg drugog? Onda ni ne čudi nereagovanje zeničke Turističke zajednice na događaje oko zaštite Vranduka kao nacionalnog spomenika, jer im se ovim vjerovatno otvaraju nova radna mjesta ili investicije. Kao npr. kupovina čamaca. Mnogi su, nakon brojnijih kišovitih perioda bili začuđeni količinom odvrženih plastičnih boca i drugih vrsta smeća koja su plutala našom rijekom Bosnom. A koga upitati, gdje će sada završiti silni otpad, ko i pod kojim uslovima će preuzeti čišćenje budućeg akumulacijskog jezera? I naravno, ko će sve to da plati? Pored svih dobrih ili loših stvari koje će doći izgradnjom HE Vranduk, sigurno ćemo doći do spoznaje da svojim ekološkim autogolovima sežemo u džepove budućeg upravitelja energetskog objekta ili u džepove nas samih. A sve će naravno ovisiti o dobroj namjeri investitora da odradi njihov dio u Programu prijateljskog okruženja, kao i od nepisanog pravila pojedinca, zvanog »baci u vodu«.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Slični postovi

Written by:

Filed Under: Gost kolumnist

Tags: ,

Trackback URL: http://zenica-online.com/2010/05/program-prijateljskog-okruzenja-mrvice-ili-kupovina-camaca/trackback/

Comments

  • selmagis

    May 29, 2010 at 21:47

    Gospodine @Tarik, ja ću samo ukratko o relaciji radna mjesta – plastične boce – zagađenje okoliša. Ne sumnjam da će jednog dana početi da se rješava problem otpada, ali sam siguran da je mnogo toga već moglo da bude riješeno, i izbjegnu mnoge štete za koje ćemo svi plaćati. Nije bitno da li je to namjerno ili zbog nesposobnosti administracije svih nivoa, ali sam siguran da su svi “dobri” u tome. Kao što si rekao, kada se naprave akumulacije doći će do problema nagomilavanja naročito plastičnog otpada, što će zahtijevati dodatne investicije za rješavanje. Ovi iz administracije će reći da je to problem koji će rješavati operater, i da nije njihova briga. Međutim, to će svakako biti stavka koja će uvećavati cijenu struje, i naravno da će troškove snositi stanovništvo i privreda. Da se do sada riješlo odvajanje i odlaganje otpada, bilo bi više radnih mjesta, tj. veći stepen zaposlenosti, a ne bi dolazilo do pomenutih troškova čišćenja akumulacija, pa i mnogih drugih površina tla i vode.
    Da li se tako gradi država ili nešto drugo?

Leave a reply

* means field is required.

*

*

Ostavljanjem komentara slažete se sa pravilima korištenja.