Saturday, January 9th, 2010 at 18:46
Visited 1859 times, 1 so far today
Zenica – velike poplave
Foto: Almir Alić
Piše: Mirsad Đulbić
Zenica je locirana dobro u odnosu na riječne tokove, tako da su izuzetno rijetke poplave izlijevanjem vodotokova. Visine riječnih obala prema zeničkim naseljima su neka garancija da kuće neće biti poplavljene.
Ipak, dešavali su se izuzetno veliki vodostaji zeničkih vodotokova. Posljednji se desio sredinom šezdesetih godina. Bosna i njene pritoke su bile izuzetno nabujale. Kamberovića most, ispred sadašnjeg Metalurg City Centra bijaše u gradnji tih šezdesetih godina, ako se dobro sjećam 1965.-1966.g. Bilo je počelo betoniranje sa lijeve strane mosta prema prvom stubu, a čelična armatura je bila postavljena po cijeloj dužini mosta i dovršavao se nasip za most, na desnoj obali Bosne. Bujica je noću odnijela gotovo sve, razrušila čak i dio pristupnog nasipa. Tadašnja općinska vlast je razrezala samodoprinos (može se čitati i kao harač) za saniranje šteta. Ovo sam upamtio, jer je mom rahmetli ocu taj harač odnio tri plaće.
Idući dublje u istoriju Zenice, koja je slaba u pisanom obliku, dolazi se do godine 1869. Bijaše to vjerovatno jedna od najvećih poplava u novijoj istoriji Zenice. Babina rijeka i Kočeva su zbrisale sve vodenice na svojim vodotokovima. Na toku Babine rijeke, ostala je samo neznatno oštećena Ćurukovića vodenica kod sadašnjeg nasipa pruge Šamac – Sarajevo, i to zahvaljujući činjenici da je bila u tvrdo zidanoj zgradi i oko 3,5 metra iznad nivoa korita Babine rijeke. Kada je u pitanju ova vodenica, zanimljivo je, da su graditelji pruge ostavili u nasipu zidani propust za dovodni kanal vode Babine rijeke na vodenicu. Još je vidljivo, ali vodenica ne radi oko 45 godina. O ostalim objektima na ovim vodotokovima, nema ništa zapisano, jer su izgleda samo vodenice bile bitne. Bosna je preplavila Lukovo polje, jako oštetila Drveni most, iščupala topole na adi Jagnjište, poplavila Kamberovića polje i odnijela dio obale kod Gornje mahale Bilino polje. Zenička čaršija je bila također poplavljena. Niz Talića brdo se slijevala ogromna količina vode, koja je nosila sve šta je mogla pred sobom. Donji dio zeničke čaršije je bio pod vodom. Tada je značajno oštećena Sultan Ahmedova džamija (čaršijska džamija). Iako je taj dio terena oko 3,5-4 metra iznad normalnog nivoa Bosne, bio je poplavljen. Dio kuća mahale Jalija, bliži čaršiji, je bio uništen, naročito kuće građene od pletera i gline, te kuće koje su zidane ćerpićem bez kamene cokle. Mahala Sejmen nije stradala, jer je poplavni val Bosne nije dohvatio, a nije bilo ni nabujalih potoka koji su se slijevali na čaršiju i dio mahale Jalija. Poplavljene su bile i kuće bliže toku Kočeve u istoimenoj mahali. Oporavak Zenice nakon ove poplave je bio jako spor, jer je domicilno stanovništvo bilo siromašno, uglavnom oslonjeno na prihode iz poljoprivrede. Iz tih razloga Zeničani nisu mogli popravljati ni infrastrukturne objekte, pa ni čaršijsku džamiju, koja je na popravak čekala tri godine. Po nekim podacima, lokalna vlast je za raščišćavanje čaršije od nanosa poplave angažirala sve radno sposobne muškarce. Potok, koji protječe kroz naselja Trgovište, Meokušnice i Potok, te se ulijeva u Kočevu, izlio se i poplavio polja na sadašnjoj lokaciji naselja M(e)okušnice. Inače su Meokušnice bile podvodne i na udaru Potoka i vode koja se slijevala sa okolnih brda. Izraz Meokušnice označava mekotu, livadu u koju propada noga pri hodu, radi značajne količine vode. To je jedno od mogućih 6-7 pojašnjenja. Tokovi potoka sa Talića brda i sadašnje lokacije Kineskoga zida, koji su se slijevali prema čaršiji, tek su sređeni nakon njihovog izlijevanja između dva svjetska rata. Oštećenu čaršijsku džamiju je 1872. g. detaljno restaurirao i temelje podigao za cca 75 cm od tla, Ali beg Kukavica iz Travnika, bez učešća Zeničana i uz simboličnu podršku tadašnje vlasti.
Nema detaljnih pisanih podataka, ali se zna da je Zenicu pogodila velika poplava od ocjednih voda sa brda, iz izvora i potoka, te naravno rijeke Bosne. Ta poplava se desila prije 1506. g. O tome svjedoči kamena ploča sa uklesanim tekstom o obnovi čaršijske džamije 1506/1507. godine (912 h.g.). Kamena ploča je nađena u podnožju munare Sejmenske džamije, a tekst je na turskom jeziku. Ploča ukazuje, da je u vrijeme gradnje Sejmenske, Čaršijska džamija bila zapuštena, vjerovatno nakon poplave ili prodora ugarske vojske i paljenja Zenice?!
Razglednice koje je poslao Tatić Senad:
Fotografija – gradnja podzide 1962. godine:
Slični postovi
Written by: zenicaonline
Filed Under: Istorija Zenice
Tags: istorija Zenice, Mirsad Đulbić
Trackback URL: http://zenica-online.com/2010/01/zenica-%e2%80%93-velike-poplave/trackback/
Comments
Leave a reply
Ostavljanjem komentara slažete se sa pravilima korištenja.
Tatić Senad
January 10, 2010 at 11:57
Ovaj tvoj tekst sam htio malo dopuniti sa jos nekim podacima. U maju 1900 godine je Kočevo toliko nabujala da je odnijela most koji se nalazio niže Lovačkog doma. Ove dvije razglednice su dokaz za to, i mislim da se na obe radi o istom mostu ali slikano iz različitih uglova. Jednu sam skinuo sa Interneta a jedna je iz moje privatne kolekcije. Pozdrav od Senada.
Mirsad Đulbic
January 10, 2010 at 14:57
Senade, u pravi si, to je bilo na Kočevi. Most je uzane pruge, a drumski je napravljen kasnije, pa bi ta fotka mogla da se odnosi i na raniji period.
Ja nisam htjeo praviti detaljan popis svih poplava, a bilo ih je. Bila je jedna žestoka, kada je Potok, koji prolazi kroz Trgovište, Meokušnice i mahalu Potok, odnijela kompletan mlin i sve mostove. To je bilo negdje šezdesetih.
Ja sam obratio pažnju na one poplave, kada se Bosna izlila iz korita u zeničku čaršiju.
Nego, daj budi drugar, pošalji mi sken fotki.
MSC
January 11, 2010 at 11:16
bilo bi mozda dobro i da se doda podatak o tome kada i kako se izgradila (betonirala) obala rijeke bosne – koja evo danas stiti sva ta naslelja koja su u to vrijeme bila poplavljena
Mirsad Đulbic
January 11, 2010 at 13:15
@ MSC
Podzida rijeke Bosne se jako dugo radila. Prvo je urađena gradska kanalizacija sa profilom taman da se mi omladinci kroz cijevi ganjamo. Potom je rađena podzida. Mislim da je kanalizacija rađena od 1959. pa da lje, a jedne godine je nabujala Bosna odnijela kanalizacioni vod postavljen preko Bosne ispod ade Jagnjište, pa je trasa kasnije skrenuta desnom obalom do sadašnje petlje na cesti M-17.
Podzida je započeta s gradnjom 1960. g. i gradnja je prvo išla na udarna mjesta, gdje se Bosna izlijevala i gdje se obala urušavala. Na slici, koju šaljem administratorima – domaćinima ove stranice, vide sae radovi na mjestu kod Gornje mahale Bilino polje, gdje se obala počesto urušavala. Snimak je napravljen 1962. godine.
MSC
January 12, 2010 at 09:51
Mirsade hvala ti puno na odgovoru. Vrlo korisna informacija. Cuo sam negdje da je nacelnik Zenice (u to vrijeme) koji je pokrenuo projekat igradnje podzide obale rijeke bosne bio izvrgnut velikim kritikama. A evo danas mu dugujemo jedno veliko hvala za to – jer se taj projekat ipak pokazao vrlo korisnim kako za nas tako i za buduce generacije. Mnogi od nas zaboravimo na sve to sve dok nas ne pogodi neka od elementarnih nepogoda kakva je bila i ova poplava.
Mirsad Đulbic
January 12, 2010 at 11:39
Koliko ja znam, projekti gradnje gradske kanalizacije, obalne podzide i bulevara su započeti za vrijeme načelnikovanja dr. sc. Đure Vekića, koji je u Zenici obavljao brojne funkcije od OK SKBiH do poslanika i načelnika, a nakon postignutih uspjeha u Zenici, dobio je posao u tzv. višim strukturama, ali se on tada okrenuo više nauci, tačnije ekonomskim naukama. Njega je naslijedio na mjestu načelnika Milko Križanović, ali je Vekić i dalje vukao konce – obezbjeđujući potrebne izuzetno velike novce, ne samo za ta tri projekta, nego za ravnanje Kamberović polja i gradnju tenis igrališta, te igrališta za rukomet, odbojku, mali fudbal, fudbal i košraku, pa za projekat i početak radova gradnje kompleksa bazena u Crkvicama i koješta toga. Dakle, za vrijeme načelnikovanja dr.sc. Đure Vekića je započeto koliko znam, a da se provjeriti, skoro deset značajnih kapitalnih projekata. Većina radova na ovim projektima, bar kada su u pitanju projekti, zaokruživanje konstrukcije finansiranja i početni radovi, bili su u vrijeme 1957÷1960. g. Križanoviću narod zenički nije od svega pripisao ništa, ali je sve ovo potom pripisano Ezheru Ezi Arnautovići koji je naslijedio Križanovića 1960. godine i nastavio sve to šta mu je zapalo od dvojice prethodnika. On je bio dobar narator, pa zenički narod i dan-dans sve pomenuto pripisuje njemu.
Sve se može provjeriti preko datuma na projektima, novčanih transakcija tadašnje Komunalne banke, sada Investiciono-komercijalne banke, te u arhivu općine Zenica.
Što se tiče tvoga pitanja, ja se ne sjećam da je iko od pomenutih načelnika zbog ovih projekata imao problema. gospodin Ezher Ezo Arnautović je imao probleme, ali ne po ovom, nego nečem drugom. Kao student sam odlazio na suđenje koje je bilo u kasnu jesen i mislim početak zime 1965. g. u Sarajevu, tadašnji Okružni sud, ako se ne varam.
Da zaključim, Zenica je uglavnom imala sreću da češće ima dobre načelnike.
Ova tri pomenuta spdaju nesumnjivo u te dobre!
Mirsad Đulbic
January 12, 2010 at 18:24
Dodatak u vezi negdašnjeg zeničkog načelnika dr.sci Vekić Đure
Vašno je znati, da je on inicijator i za svoga načelnikovanja uspjeo izgraditi Gradsku bolnicu, koja se sada zove Kantonalna bolnica Zenica. Tada je uređena i cesta kroz Crkvice, pa gradsko groblje, počelo projektovanje ceste i mosta za Crkvice od raskršća kod Metalurg City Centra. Ima toga još, ali nema smisla sve nabrajati.