Friday, January 8th, 2010 at 17:04


Visited 2034 times, 1 so far today

Zenica – naselje Kanal i skretanje toka rijeke Bosne

Piše: Mirsad Đulbić

Nakon problema sa SSSR-om i Titovoga „Ne“ izrečenog Staljinu, kao jedan od vidova odmazde SSSR je raskinuo ugovor o gradnji željezare na području Doboja. Ministarstvo industrije FNRJ je odlučilo da se prošire kapaciteti postojeće željezare u Zenici. Radovi su počeli 1949. godine. Izgrađena su naselja za smještaj omladinskih radnih brigada, čija je zadaća bila ogromni zemljani radovi. U Zenicu je tada stiglo po partijskoj zadaći i na druge načine, uključivo i „trbuhom za kruhom“, cca 2.000 uglavnom stručnjaka raznih profila, od zanatlija pretežno metalske struke do inženjera i tehničara. Preduslov gradnje novih kapaciteta željezare je bilo uređenje i proširenje zemljišta. Nacionalizirani su veliki kompleksi dotadašnjih oranica i voćnjaka.

Najveći građevinski zahvat je bio skretanje toka rijeke Bosne, koja je imala meandre kroz zemljište planirano za proširenje željezare. Umjesto meandra, planirano je i izvedeno prosijecanje terena u vidu kanala, koji je spajao najkraćom vezom dvije tačke rijeke Bosne u dužini cca 1.300 metara. Posao iskopavanja novoga korita rijeke Bosne, u projektima nazvano „kanal“ su dobile građevinska operativa i brojne omladinske brigade.

Zadaća je bila prokopavanje novoga riječnoga korita „kanala“ u dužini 1.300 metara, prosječne širine 60 m i prosječne dubine 5 m., te izmještanje oko 400.000 m3 zemlje i kamena, dijelom za zatrpavanje ranijeg riječnog korita Bosne, a dijelom za gradnju nasipa radi gradnje industrijskog željezničkog kolosijeka od željezničke stanice Zenica u željezaru i dalje ka željezničkoj stanici Jelina. Po projektu izgradnje željezare, a za njene potrebe, izgrađena je brana, koja ima mogućnost dizanja – spuštanja ustava 3,05 m. Uzvodno od brane je stvorena akumulacija vode za industrijske potrebe željezare. Ova akumulacija je ujedno grubo taložište mulja iz riječne vode. Unutar željezare od staroga korita su sa vodom zadržana dva segmenta, kasnije nazvana „taložna jezera“, što im je i bila uloga. Jedno je služilo za taloženje srednjih, a drugo finih frakcija iz riječne vode, koja se tu dovodila suženim ranijim koritom Bosne, kasnije izvedeno sa cijevima.

Unutar željezare od negdašnjeg korita rijeke Bosne, ostala je sve do 1972. godine, nedovoljno zatrpana dionica od direkcije koksare do kraja koksnih baterija 1 – 4. Ova dionica je konačno zatrpana gradnjom 5. koksne baterije.

Uporedo sa gradnjom kanala – novog korita rijeke Bosne, nicalo je i naselje Kanal. Prvi njegovi stanovnici su se useljavali koncem 1952. godine, a u cijelosti je završeno i useljeno do proljeća 1954. godine. Istodobno su završena i naselja u Peharama i u Novoj Zenici (A – naselje u cjelosti i sedam od planiranih zgrada C – naselja). Omladinci iz radnih brigada su bili smještene u brigadirskom naselju podignutom uz nasip tek izgrađene pruge Šamac – Sarajevo, na potezu od sadašnje Pošte 2 do sadašnjih radionica Zenicatransa, faktički duž nasipa pruge industrijskog kolosijeka iz Zenice za željezaru i dalje za Jelinu. Taj dio je bio pod šljivama, pa je prozvan „šljivik“, kako se i dan-danas naziva, iako nigdje ni jedne šljive nema. Jedan dio brigadirskog naselja je uništen požarima ciljano izazvanim za potrebe snimanja filma „Uzavreli grad“, režisera Veljka Bulajića. Omladinske radne brigade su prateći tadašnju oskudnu građevinsku operativu iskopale, ručnim kolicima, rudarskim vagonetima i kamionima premjestile preko milion kubnih metara zemlje.

Detalje ranijeg i sadašnjeg toka rijeke Bosne je moguće popratiti sa priloženoga snimka, gdje su ucrtani i upisani osnovni orijentiri.

Zenički suvenirireklamadzunglasiva

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Slični postovi

Written by:

Filed Under: Istorija Zenice

Tags: ,

Trackback URL: http://zenica-online.com/2010/01/zenica-%e2%80%93-naselje-kanal-i-skretanje-toka-rijeke-bosne/trackback/

Comments

  • Kasim

    January 8, 2010 at 23:40

    Ama tako je gospodine Djulbicu.To su nase teme i nase stvari.To nas interesuje i ja premda ovo znam “Onako” procitat cu jos par puta, da bas znam.Hvala, i nadam se da ces nastaviti sa ovakvim temama.

  • vizionar

    January 9, 2010 at 03:19

    ODLICNO SAMO NASTAVITE……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………..

  • kozolec

    January 9, 2010 at 09:18

    g. Djulbić,

    respect vašim postovima i komentarima! Mnogo ovih podataka nisam znao. Hvala!

  • Tatić Senad

    January 9, 2010 at 10:34

    Djulba, tekstovi su odlični, zanimljivi i edukativni. Želim ti mnogo sreće i uspjeha u pisanju u narednom periodu.
    Senad Tatić

  • Mirsad Đulbic

    January 9, 2010 at 13:27

    Opa bato! Hvala!
    Idem stopama Ive Andrića.
    Zato ću Vam pripremiti ekskluzivu o boravku Ive Abdića u Zenici, naravno sa fotkama, koje če Vas sve ubijediti da je nobelovac bio u Zenici.
    Detaljnije uskoro. Dok skeniram forke, pa napišem tekst itd.
    Danas ide tekst o velikim poplavama, pa eto iščuđavajte se.
    Kao poslastica biti će i tekst o Zenici ljeta gospodnjeg 1785. g.
    Pozdrav svima, jer većinu dobro poznajem!

  • Kasim

    January 9, 2010 at 15:17

    Bez uvrede, ali me taj naslov o Andricu i nece me previse obradovati.Vise bih volio da prikazes dolazak Tite ili nekog drugog, a Andric, manje vise.Vjeruj mi da jedva cekam da bas ti napises (jos) neku od tema iz stare Zenice, jer to je toliko za mene interesantno, upravo zbog detalja, nepoznanica, imena ljudi i naravno tacnosti.Upravo sam ja ovom Vucku skrenuo paznju na ovako nesto, bas kada je pokrenuo ovu stranicu.I evo dogodilo se.Djulbicu, jos jednom hvala za sve ovo.

  • damir_072

    January 9, 2010 at 15:45

    svaka chast!

  • znaš me znam te

    January 10, 2010 at 12:22

    Mali ;

    Dobar , dobar , svi te hvale, šta ima u toj “travničkoj” pa svi postali pisci, mora da je Andrić tamo šta radio,ok, samo ti je slika u mirroru

  • Mirsad Đulbic

    January 10, 2010 at 15:01

    Ma nisam Ti ja iz Travničke. Ja sam iz Masarikove i C-kuća, a počeo sam pisati u februaru 1952. g. i to ćirilicu – koju sam naučio u franjevačkom samostanu Gorica kraj Livna, pa mi moj vrli učitelj, fea Anđelko Kajić tada kupio prvi broj politikinog zabavnika, kojega sam čitao do nedavna. Čitao bih i sada, ali ne viđam ga na kioscima već 2-3 godine.
    Slike postavlja administrator, a ja mu šaljem u JPEG formatu.

  • znaš me znam te

    January 15, 2010 at 15:01

    Uh, Uh
    ja bih samo da se gospodinu izvinem “bojim se da sam Vas zamjenio ” za jednog svog druga iz Travničke – što bi danas rekli “halali ” . Drug ima isto ime i prezime !

Leave a reply

* means field is required.

*

*

Ostavljanjem komentara slažete se sa pravilima korištenja.